Preporuka za čitanje
"Vegetarijanka" - roman o preobražaju i o smrti kao činu pobune
Han Kang je južnokorejska autorka, rođena 1970. u Kvangdžuu. Potiče iz književnog esnafa, otac i brat su joj takođe pisci. Studirala je korejsku književnost na Univerzitetu u Jonseu.
Kada je za svoj roman "Vegetarijanka“ dobila Međunarodnu Bukerovu nagradu 2016, u izdavačkoj kući "Dereta“ pojavio se veoma brzo prevod nagrađenog dela, kome je šurovao urednik Aleksandar Šurbatović.
Roman "Vegetarijanka“ iako izvanredan, nije pobudio veće interesovanje naše čitalačke publike i književne kritike, tako da nije doštampavan, te ga 2024. kada je Kang za isto delo dobila i Nobelovu nagradu, nije bilo u prodaji, a "Dereta“ je izgubila izdavačka prava, mada to nije bila jedina promena. Aleksandar Šurbatović, koji je otkrio uz Han Kang i druge nobelovce Kazua Išigura i Juna Fosea, kao i mnoge druge izvanredne autore, više nije bio deo izdavačke kuće "Dereta“, već čelnik "Blum izdavaštva“ i bilo je zaista diskutabilno da li prava na reizdanje romana treba da dobije on, njen svojevremeni urednik ili izdavač koji je bez ove markantne figure ostao. U tom vakuumu koji je potrajao nekoliko meseci, kako to obično biva, niotkuda, prava je sebi obezbedila Izdavačka kuća "Čarobna knjiga“.
Roman "Vegetarijanka“ je triptih, sastoji se iz tri dela.
U prvom delu narator je muž Jong-He, koji opisuje period nastao nakon upečatljivog sna njegove u svemu dotad prosečne žene, nakon koga ništa više nije bilo isto, jer Jong-He više nije htela da okusi meso. Preokret je izazvalo izlivanje prljave noćne more u javu, neposredno posle sna preplavljenog sveprisutnom krvožednošću, nakon čega glavna protagonistkinja postaje vegetarijanka, zapravo veganka jer ne želi da okusi ni mleko, med, sir i jaja. Kulturološki, Južna Koreja je zemlja u kojoj je gotovo nepojmljivo biti vegetarijanac, a ni naš Balkan ne izostaje u istom kultu.
Nastupa njen centralni životni preobražaj, nakon čega ona ima utisak da se konačno povezuje sa sobom. Njena katarza je unutrašnja, ali spolja, muž i naročito njena porodica ovu promenu ignorišu i pokušavaju na silu da je nateraju da se vrati tradicionalnoj ishrani, što kod nje izaziva nervni slom i ona pred svima njima pokušava da se ubije, dokazujući da David može pobediti Golijata.
Čin samoubistva je čin protesta, revolucionaran, anarhistički, ludistički, a takav je bio i potresni nastavak osujećenog suicida jer su je sprečili da se ubije, isti oni koji su na silu pokušali da je odvrate od vegetarijanstva, kljukajući je mesom. Sapeta žena uskače u tešku mentalnu bolest. Njen brak, ali i svi drugi odnosi se raspadaju.
U drugom delu narator će biti njen zet umetnik, koji se bavi video-instalacijama i umetničkim fotografijama. On se neće libiti da iskoristi mentalnu bolest Jong-He. Opsednut žudnjom zbog njenog kafkijanskog preobražaja, sve je bliži ostvarenju svojih perverzija koje pravda umetničkim razlozima, iako su drugi motivi u pitanju – veoma izražena i nekontrolisana predatorska požuda. Nudi joj mogućnosti bodi arta, da mu ona, njegova svastika, bude model, u tajnosti, što ona prihvata, kao u priči "Aska i vuk“, što u krajnjem ishodu dovodi do još teže psihičke bolesti.
Treći deo je u zatvorenom sanatorijumu, gde je starija sestra, pripovedač, posećuje retko. Jong-He uz dijagnoze anoreksije i šizofrenije odbija da preživi, da uzima hranu. Tražeći način da se pretvori u drvo ili cvet. Smatrajući da smrt izbavlja.
Stoga "Vegetarijanka“ je lekcija o preobražaju i o smrti kao činu pobune.