U fokusu
Trampova "dozvola za ubistvo" Madura?
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp rekao je prošle nedelje da će, u okviru i pod izgovorom borbe protiv trgovine narkoticima, SAD proširiti svoje operacije protiv narko-kartela i započeti napade na kopnene ciljeve unutar Venecuele.
Od dolaska na vlast, Tramp je započeo žestoku kampanju protiv Venecuele označavajući venecuelanskog predsednika Nikolasa Madura kao vođu jednog od najozloglašenijih južnoameričkih kartela.
U okviru borbe protiv narko-trafikinga SAD su značajno pojačale vojno prisustvo u Karipskom moru, a Tramp je čak u vode ovog "tropskog raja“ uputio i nosač aviona na nuklearni pogon "Džerald R. Ford“, inače najveći ratni brod na svetu.
Pored ovog nosača aviona, u Karipskom moru usidren je i razarač "Džejson Danam“ naoružan krstarećim raketama "tomahavk“.
Osim razarača i nosača aviona, među američkim plovilima raspoređenim u Karibima je i podmornica na nuklearni pogon, "ali koja nije opremljena nuklearnim oružjem“, rekli su američki zvaničnici za CNN.
Koliko je Tramp ozbiljan u nameri da "disciplinuje“ Madura i preuzme kontrolu nad Venecuelom i njenim bogatim nalazištima nafte pokazuje i podatak da je u neposrednoj blizini obala Venecuele Tramp rasporedio i dodatne elitne snage.
Prema pisanju "Njujork posta“, u grupu koja se već nalazi u operativnoj zoni uključen je i čuveni 160. puk specijalnih operacija avijacije američke vojske – "Noćne uhode“.
Ova jedinica, poznata po tajnim i visokorizičnim misijama, koristi helikoptere MH-60 Black Hawk i lake transportne helikoptere MH-6 Little Bird, specijalno opremljene za delovanje u ograničenim i nepristupačnim područjima.
"Noćne uhode“ deo su udarne strukture američkih specijalnih snaga i u prošlosti su bile angažovane u nekim od najosetljivijih operacija širom sveta.
Prema izvorima "Njujork posta“, pripadnici ove jedinice učestvovali su u vežbi na ostrvu Trinidad, koje se nalazi oko 800 kilometara istočno od venecuelanske prestonice Karakasa.
Jedan neimenovani vojni analitičar je ovu situaciju ocenio kao "jedan od najdrastičnijih pomaka u američkoj antinarkotik strategiji poslednjih godina“.
U okviru najave proširenja akcija protiv narko-kartela, Tramp je istakao da će SAD uskoro započeti i napade na kopnene ciljeve unutar Venecuele.
"Počećemo da izvodimo te napade i na kopnu. Znate, kopno je mnogo lakše. Znamo koje rute koriste, znamo sve o njima. Znamo gde žive, znamo gde žive oni loši. I uskoro ćemo početi i s tim“, rekao je Tramp, a preneo CBS.
Dodao je i da Venecuela možda neće biti jedina država pod rizikom, iako je naveo da se Venecuela "ponašala veoma loše“.
"Ako ulaze preko neke zemlje ili bilo koje zemlje, ili ako smatramo da grade pogone za fentanil ili kokain ‒ čujem da Kolumbija, država Kolumbija, pravi kokain… bilo ko ko to radi i prodaje u našoj zemlji, biće meta napada“, rekao je Tramp.
Inače, Latinska Amerika je poslednjih meseci postala žarište rivaliteta između lokalnih vlasti, narko-kartela i međunarodnih aktera.
Analitičari upozoravaju da bi ovakav potez Trampa i SAD mogao dodatno da destabilizuje ionako krhke odnose Amerike sa zemljama regiona, posebno sa Venecuelom i Kolumbijom, koje već godinama imaju složen bezbednosni i politički pejzaž.
Najava intenziviranja američkih operacija u Latinskoj Americi podigla je uzbunu među diplomatama i stručnjacima za bezbednost, koji upozoravaju da bi novi pristup mogao dovesti do eskalacije sukoba u regionu i izazvati talas destabilizacije čije bi posledice mogle biti dugotrajne.
Inače, Tramp je potvrdio da je razgovarao telefonom sa Madurom, ali nije iznosio detalje razgovora.
"Ne želim da išta komentarišem, ali odgovor je potvrdan. Ne bih rekao da je prošlo dobro ili loše. Bio je to telefonski razgovor“, rekao je Tramp na pitanje novinara u predsedničkom avionu Air Force 1 da potvrdi ili demantuje navode da je razgovarao sa Madurom.
Republikanski senator Markvejn Malin rekao je o razgovoru Trampa i Madura da su SAD ponudile venecuelanskom predsedniku mogućnost da "ode u Rusiju“ ili neku drugu zemlju.
Drugi republikanski senator Lindzi Grejem poručio je da Maduro "kontroliše narko-terorističku državu koja truje Ameriku“.
Nekoliko dana nakon razgovora Trampa i Madura, "Majami herald“ preneo je da je Tramp uputio ultimatum Maduru; "Možeš da spaseš sebe i najbliže, ali moraš odmah da odeš iz zemlje.“
Maduro je odbio ovaj zahtev, nakon čega je američki predsednik najavio da će se dosad ograničene vojne operacije – koje su se uglavnom svodile na gađanje glisera za koje SAD tvrde da prevoze drogu – uskoro proširiti i na kopnene napade unutar teritorije Venecuele.
Izvor upoznat sa razgovorom tvrdi da je Trampov poziv shvaćen kao poslednji pokušaj izbegavanja direktnog sukoba, ali je propao na tri ključne tačke.
Maduro je, kako se navodi, zahtevao globalnu amnestiju za sebe i svoj najbliži krug, a istovremeno je insistirao na tome da njegova vlast zadrži kontrolu nad oružanim snagama, po modelu dogovora koji je 1991. godine postignut u Nikaragvi sa Violetom Čamoro.
Njegov plan je uključivao i obećanje da će se kasnije održati slobodni izbori, ali je Vašington takav predlog odbio.
Pored toga, SAD su zahtevale da Maduro odmah podnese ostavku i napusti zemlju, dok je Karakas taj ultimativni uslov kategorički odbio, zbog čega je čitav razgovor završio bez pomaka.
Situacija se naglo zaoštrila kada je Tramp u subotu objavio da je venecuelanski vazdušni prostor "u potpunosti zatvoren“.
Nakon te objave, Maduro je, prema navodima izvora, pokušavao da ga ponovo dobije telefonom, ali se Tramp više nije javljao.
"Obraćam se avio-kompanijama, pilotima, dilerima droge i trgovcima ljudima: vazdušni prostor iznad i oko Venecuele smatrajte zatvorenim“, poručio je Tramp na društvenoj mreži Truth Social.
Karakas je ovu Trampovu odluku, kao i gomilanje vojne sile u Karipskom moru okarakterisao kao neprijateljski, kolonijalistički čin koji direktno zadire u suverenitet Venecuele.
Ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da je reč o nezakonitoj i ničim opravdanoj agresiji.
Komentarišući situaciju u Karipskom moru, analitičarka Biljana Šahrimanjan Obradović iz Centra za stratešku analizu kaže da kriza u Venecueli ulazi u fazu kulminacije.
"Brodovi američke ratne mornarice zauzeli su položaje i pod kontrolu stavili plovne puteve prema Venecueli. Prva faza okruživanja uveliko je završena. Američka mornarica pozicionirala je snažne pomorske grupe u južnim Karibima. Formacija obuhvata miks razarača sa krstarećim raketama ’tomahavk’, plovila za podršku operacijama, patrolna polovila i već sada obavlja zadatke u redovnom okviru. Za sada je javnosti poznato da su na misiji pomorske bezbednosti (slično kao operacija ’Čuvar prosperiteta’ u Crvenom moru), nadgledanja i prikupljanja obaveštajnih podataka čekajući komandu za delovanje u skladu sa razvojem situacije“, objašnjava Šahrimanjan Obradović.
Ona dodaje da ovakva postavka ističe posvećenost Vašingtona stabilnosti regiona i sposobnost za projekciju moći na ključnim pomorskim rutama Karipskog mora.
"Koncetracija američkih trupa je oko 15.000 vojnika, što nije dovoljno za invaziju. Ali treba krenuti od pretpostavke da SAD ne idu u novi Avganistan, već su te trupe projekcija snage i neki vid garancije unutrašnjim anti-Maduro snagama“, ističe Šahrimanjan Obradović.
Sagovornica "Ekspresa“ naglašava da su nakon telefonskog razgovora Tramp‒Maduo u javnost iscurile informacije da nije došlo do dogovora za elegantan izlaz režima predvođenog Nikolasom Madurom.
"U suštini, Maduro je test za Rusiju i Kinu i to koliko će snažno stati iza njega. Rusija i Kina su se udaljile od Madura na vrhuncu njegovog sukoba sa Sjedinjenim Državama. Dok Maduro održava vojne parade i nalete aviona, njegovi saveznici ostaju po strani. Prema pisanju "Volstrit džornala“, Venecuela je izgubila podršku svojih najjačih partnera. Uprkos njihovoj oštroj antiameričkoj retorici, Rusija, Kina, pa čak i Iran, odlučili su da se neće mešati u sukob. Maduro nije u poziciji da trguje sa SAD jer je vreme za to kod nestrpljivog Trampa odavno isteklo“, kaže Šahrimanjan Obradović.
Ona ističe da je Amerika narko-kartel Kartel des los soles proglasila za stranu terorističku organizaciju, dok je aktuelni predsednik Nikolas Maduro proglašen za vođu ove organizacije.
"Svi uslovi su ispunjeni da Maduro bude likvidiran ne kao predsednik Venecuele, jer SAD ne priznaju njegovu vlast, već kao lider narko-bande. Zanimljivo je da su, uprkos američkom vojnom prisustvu u Karibima još od septembra, karteli nastavili da održavaju saobraćaj krijumčarskim plovilima. Do sada je uništeno 20 takvih brodova i ubijeno oko 80 ljudi. Nagrada o informacijama o Nikolasu Maduru je duplirana. Venecuela je još od političkih potresa koje je izazvao Huan Gvaido pre pet godina u poprilično fragilnom političkom stanju i poslednji izbori u ovoj zemlji su pokazali da se vlast održava silom. Ovo ide u prilog tezi da bi spoljna intervencija ili likvidacija Madura otvorila prostor za alternativne političke snage. U takvoj atmosferi unutrašnji puč ili pobuna bi imali više šanse za uspeh“, smatra Šahrimanjan Obradović.
Ona naglašava da je po isteku roka koji je Tramp dao Maduru proglašeno zatvaranje vazdušnog prostora nad Venecuelom čime je ova zemlja postala domen vojnih operacija koje mogu početi svakog časa.
"Američka administracija ne isključuje ni kopnenu invaziju za koju u konvencionalnom smislu nema dovoljno snaga. Primera radi, tokom invazije na Irak bilo je raspoređeno oko 150.000 američkih vojnika. Venecuela ima 23 miliona stanovnika i složenu konfiguraciju terena. Zastarelost vojne tehnike kojom raspolažu oružane snage Venecuele daje potpunu prednost američkoj snazi. Amerika poseduje potpunu superiornost u vazduhu i uz pomoć dinamičnih vazdušnih udara vrlo brzo može uspostaviti kontrolu. Za to imamo primer operacija u Libiji od 2011. do 2019. godine. Vazdušne akcije dovele su do kolapsa režima Muamera el Gadafija, bez prisustva američkih kopnenih snaga. Sve je započelo operacijom ’Odisejeva zora’ 2011. godine kada su lansirane krstareće rakete ’tomahavk’, uništavane su baze i položaji libijskih snaga lojalnih Gadafiju. Ostatak posla su obavile pobunjene frakcije širom Libije“, podseća Šahrimanjan Obradović.
To je, kako kaže, dobar primer da je eliminacija diktatorskih režima moguća bez kopnene intervencije, ukoliko postoji spremnost lokalnog stanovništva na ustanak protiv uzurpatora.
"Sličan scenario se nazire i po pitanju Venecuele čije oružane snage svoju misiju ispunjavaju održavanjem Madura na vlasti“, kaže Šahrimanjan Obradović.
Dodaje da je u samoj Americi pokrenuta debata o legalnosti ovih akcija administracije Donalda Trampa.
"Pojedini učesnici profesionalne debate sve ovo nazivaju blanko ’dozvolom za ubijanje’ jer veruju da američki predsednik ne može ’osuđivati’ na smrt. Postoji škola mišljenja da ukoliko postoje dokazi da je Kartel des los soles organizovana oružana formacija sa jasnom strukturom komandovanja, onda je opravdano voditi vojne akcije i to se naziva ne-vojni oružani konflikt. Što se tiče Trampove administracije, Maduro je na čelu kriminalnog kartela koji podriva SAD narko-trafikingom, a ceo vojni aparat Venecuele je u službi narko-posla. Šta je sa naftom saznaćemo u periodu koji dolazi“, zaključuje Šahrimanjan Obradović.