Sarajevo vraća dug Teheranu

Ovaj rat u Zalivu u značajnom delu je obojen i verskom hegemonijom jer Izrael i Zapad targetiraju Iran kao "centar šiitskog islama i bazu islamskog terorizma širom sveta...“!

Sukob u Zalivu sasvim "nenadano“ (?) stigao je i u Sarajevo, gde je 18. marta potpisana "Izjava o osudi govora mržnje, islamofobije i lažnih narativa o Bošnjacima i Bosni i Hercegovini“.

Kako se navodi u Izjavi, odbacuju se "lažne konstrukcije o ugroženosti hrišćana od muslimana i široko rasprostranjenom antisemitizmu u Bosni i Hercegovini koji se plasira kao opravdanje za antidržavnu secesionističku politiku“.

Izjavu su potpisala 33 predstavnika akademskog, političkog, kulturnog, društvenog i verskog života Bošnjaka. Potpisnici osuđuju pokušaje nametanja narativa o takozvanom sukobu civilizacija, upozoravajući na njegove potencijalno opasne posledice.

"To je zlonamjerna kampanja demonizacije Bošnjaka zbog činjenice da kulturno pripadaju i islamskom civilizacijskom krugu. Ne pristajemo na kreiranju diskursa o sukobu civilizacija. Ne smatramo islamski identitet preprekom u sekularnom uređenju države. Bošnjaci pripadaju Evropi, stoga snažno podupiremo politiku koja nas vodi ka EU i NATO-u“, navodi se u Izjavi.

U ovoj izjavi, koja je izazvala ozbiljne reakcije političkih i verskih struktura u BiH, ali i u Hrvatskoj, ističe se "opredijeljenost da se suprotstavi šovinističkim prijetnjama miru u Bosni i Hercegovini i osudi svaka manifestacija govora mržnje prema Bošnjacima, Srbima, Hrvatima i Jevrejima, Romima ili pripadnicima bilo koje druge zajednice u BiH... Posebno nas zabrinjava prešutno odobravanje ovakvih istupa u domaćoj i međunarodnoj javnosti, a naročito u krugovima u čije ime se takve optužbe iznose. Od pravosudnih institucija BiH tražimo da sankcionišu svaki takav govor mržnje“.

Naglašava se da BiH "nikako nije i ne može biti poligon za sukob civilizacija“ te da "istorija BiH svjedoči o susretu tradicija, kultura i religija“.

"Za Bošnjake je BiH pluralno i sekularno društvo u kojima različiti vjerski i etnički identiteti čine legitimni dio njenog historijskog i društvenog bića. Ne pristajemo na polarizaciju bosanskohercegovačkog društva i kreiranje diskursa o sukobu civilizacija“, ističe se u Izjavi i dodaje kako "Bosna i Hercegovina i Bošnjaci pripadaju Evropi i njenoj kulturnoj i istorijskoj tradiciji“.

"Opredijeljeni smo da štitimo mir, te apelujemo da potpisnici Dejtonskog mirovnog sporazuma dijele s nama ove vrijednosti“, ističe se u Izjavi.

Među potpisnicima su, između ostalog Denis Bećirović, predsedavajući Predsedništva BiH, Elmedin Konaković, ministar spoljnih poslova BiH, Zukan Helez, ministar odbrane BiH, Zlatko Lagumdžija, ambasador BiH u UN-u, Husein Kavazović, reis-ul-ulema Islamske zajednice u BiH, te predstavnici državne i federalne vlasti, lideri političkih stranaka i kulturnih institucija.

"Nema odgovornih predstavnika bošnjačkog naroda koji prihvataju narativ o podjeli društva i zemlje, niti javnog prostora u Bosni i Hercegovini. Narativ o sukobu civilizacija i vjerskoj netrpeljivosti nema sagovornika među bošnjačkim predstavnicima. Ova poruka je podjednako važna i za naše prijatelje izvan Bosne i Hercegovine, i na istoku i na zapadu“, rekao je lider Islamske zajednice u BiH Husein Kavazović.

 

Inicijatori za potpisivanje Izjave su Islamska zajednica u BiH, Bošnjačka zajednica kulture "Preporod“, Muslimansko dobrotvorno društvo "Merhamet“ i Vijeće kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI).

Miloš Šolaja, bivši novinar, danas ugledni profesor Banjalučkog univerziteta, smatra da su pomenuti skup i Izjava prvenstveno upućeni islamskim zemljama, od Turske do Saudijske Arabije i šiitskog Irana.

"Političko Sarajevo je svoju državnu politiku baziralo na postulatima tih islamskih zemalja, šiitskih ili sunitskih. Te države su ih pomagale pre rata u BiH, a dobrano i posle rata. Sarajevo oseća taj dug prema zemljama Zaliva, i Turskoj naravno, pa se ovim načinom oglašava, govoreći da Sarajevo i islam u BiH jednako pate i saosećaju sa svim stradanjima u ratu Izraela i SAD protiv Irana, a u koji su upletene sve okolne islamske države.

Sarajevo svakako očekuje pomoć tih islamskih zajednica i u budućnosti, što će, verujem, i dobiti“, kaže Šolaja.

Profesor Šolaja još dodaje da je Stranka demokratske akcije u Federaciji glavni politički i ini eksponent pomenutih islamskih zemalja. Istovremeno, ova izjava je poziv na homogenizaciju islamske zajednice u Federaciji uoči predstojećih parlamentarnih izbora jer je SDA na prošlim izborima lose prošao, ali prvenstveno da se izmire nemale nesuglasice u islamskoj zajednici u BiH, koje su neko vreme prisutne.

"Izjava o osudi govora mržnje, islamofobije lažnih narativa o Bošnjacima u BiH“ izazvala je u Republici Srpskoj oštre reakcije, u kojima se naglašava da je reč o politički motivisanom dokumentu koji produbljuje već postojeće podele.

Milorad Dodik, predsednik SNSD-a smatra da je Izjava prepuna neistina i da podseća na već poznate stavove iz "Islamske deklaracije“ Alije Izetbegovića te da takva retorika ugrožava ustavni poredak Bosne i Hercegovine jer podmuklo vodi njegovom rušenju.

Na pres konferenciji najviših zvaničnika Srpske Milorad Dodik je još jednom naglasio antiustavnost Izjave, koja dovodi u pitanje Dejtonski mirovni sporazum.

"Pokušavaju da nametnu lažnu priču o miru, dok se u pozadini vodi drugačija politika. Iza retorike o islamofobiji kriju se širi politički stavovi. Sarajevo i Islamska zajednica su na strani Irana u ratnom sukobu u Zalivu, ali to glasno ne smeju da kažu pa se skrivaju iza priče o islamofobiji i sukobu civilizacija. A laž je da u BiH postoji islamofobija.

Ovaj dokument vodi samo u muslimansku, a ne zajedničku BiH. U njemu se ne pominju konstitutivni narodi, kao ni Republika Srpska. Bošnjaci su dobrodošli u Republiku Srpsku, a sve je više primera da Srbi nisu dobrodošli u muslimanske sredine. I to nije islamofobija, kao što to nije slučaj kada oduzmete zemlju Srpskoj pravoslavnoj crkvi i date je lokalnom tajkunu ili kad rušite naša groblja i od njih pravite parcele“, kaže Dodik.

Dodik najavljuje da će od koalicionih partnera zatražiti razgovore na temu Izjave, kao i da očekuje da predsednik Republike Srpske okupi predstavnike vlasti i opozicije kako bi se formulisao institucionalni odgovor na antiustavni čin.

Predsednik Republike Srpske Siniša Karan kaže da je Izjava bošnjačkih lidera antiistorijska, anidejtonska i unitaristička. On naglašava da je narativ o agresoru i žrtvi u ovoj izjavi pokušaj promene istorije.

Željka Cvijanović, srpski član Predsedništva BiH, izjavila je da u Srpskoj i Bosni i Hercegovini ne postoji islamofobija, već srbofobija jer su kroz sve što se dešavalo u poslednjih 30 godina Srbi ostajali bez mnogo toga u BiH.

"Potrudiću se da u Predsedništvu BiH dobijem stav i da se odredimo o zahtevu SAD da se određene organizacije proglase terorističkim, prevashodno Hezbolah i Iranska revolucionarna garda, na čije je prisustvo u Bosni i Hercegovini CIA već ukazala“, rekla je Cvijanovićeva.

Povodom Izjave o islamofobiji oglasio se i dr fra Luka Marković u "Katoličkom tjedniku“, koji naglašava da iza paravana građanske BiH stoji dominacija islama:

"Upravo se danas pokazuje na djelu ono što sam u mnogim kolumnama tvrdio, da je jedinstvena bošnjačka priča o građanskom uređenju BiH samo floskula, iza koje se kriju dvije sasvim suprotne političke ideologije.

Dok većina u ’Osmorci’ doista priželjkuje građansku državu, jedan čovjek jedan glas, kako bi s vremenom u svoje redove uspjela pridobiti i sve one Hrvate, Srbe i Bošnjake, koji se zbog trenutnih interesa prodaju kao veliki nacionalisti, i uspostaviti onu vrstu građanske vlasti – dominacije privilegirane kaste kakva je postojala u propaloj Jugoslaviji, SDA pokazuje da je njihov koncept građanske BiH samo providna igra koja uključuje, dalekosežno gledano, dominaciju islama.

Uostalom, to i ne bi trebalo biti neko veliko iznenađenje kad se zna da je o tome sanjao i sam Alija Izetbegović. Da je za SDA politiku važan utjecaj islama, pokazuje se i u sve jačoj podršci koju dobiva od strane muslimanskih poglavara...“

Pristalice SDA govore danas na sav glas kako se radi o velikoj zaveri međunarodne zajednice protiv bošnjačkoga naroda. Oni politički, manje inteligentni, idu korak dalje, možda čak i uvjereni u to, kako se radi o islamofobiji zapadne politike. Neki od njih pozivaju na zbijanje redova i obranu BiH.

Fra Luka Marković piše da bi neupućeni promatrač mogao steći utisak da se i u "Osmorci“ nalaze samo Hrvati.

"Kako drugačije shvatiti to da su dojučerašnji, navodni, saveznici SDA, a to su bili gotovo svi iz ’Osmorke’, prestali biti pravi Bošnjaci. Zanimljivo je da isti oni koji su puhali u istu tikvu s velikim brojem članova ’Osmorke’, tražeći na sav glas građansku državu ‒ čime bi Hrvati bili stjerani u kut političke beznačajnosti ‒ kukaju danas nad sudbinom bošnjačkoga naroda. Kako je moguće da imaju tako malo povjerenja u dojučerašnje uvjerene Bošnjake i ’Bosance’ u ’Osmorci’? Digli su toliku dreku protiv moguće nove vlade u Federaciji kao da u nju ne ulaze Bošnjaci. Neupućeni bi mogao steći dojam da će u vladi sjediti samo Hrvati.

Najedanput dojučerašnji ’istomišljenici’ nisu njihovi, nisu pravi Bošnjaci, i neće moći obraniti interese bošnjačkoga naroda. Kako je to moguće? Odakle takav obrat? Bilo bi puno poštenije da kritičari iz redova SDA progovore napokon iskreno i poruče svjetskoj javnosti da nisu nikada željeli građansku BiH, nego državu u kojoj bi dominirali muslimani Bošnjaci, a ne Bošnjaci ateisti. S obzirom na takva razmišljanja, nameće se samo po sebi pitanje: kako je moguće da je Željko Komšić veći Bošnjak, bolje rečeno ’Bosanac’, od onih u ’Osmorci’? Znaju oni da to nije baš tako. Šute i hvale Komšića jer navodi vodu na njihov mlin, kao što su to činili i pojedinci u ’Osrmorci’. Da su današnji kritičari pravednijega Izbornoga zakona u Federaciji, kao i nove koalicije, bili promućurniji, davno bi shvatili da će im se jednoga dana priča o građanskoj državi, ali i podržavanje Željka Komšića, razbiti o glavu. Danas kad su dobili ispostavljeni račun za svoju dvoličnu igru obrušili su se svim silama na dojučerašnje pristalice građanske države, nazivajući ih čak i izdajnicima. Čega? BiH ili islama? Islama zasigurno ne jer većina od njih je imala s islamom onoliko koliko i bivši hrvatski komunisti unutar HDZ-a u Hrvatskoj i BiH s katoličanstvom. Ljudi su se prilagodili vremenu iz osobnih interesa.“

Fra Luka se pita hoće li prihvatiti miran put.

"Ono što su ’obraćenici’ uspjeli u Hrvatskoj i djelomično u HDZ-u BiH, infiltrirati se u sve pore društvenoga života i zadržati vlast u svojim rukama, pokušavaju danas poneki u ’Osmorki’ u BiH. Hoće li uspjeti? Sumnjam. Sve ako Šmit i nametne vladu Federacije BiH nekim novim pravilima igre, ona neće potrajati dugo vremena. To isto važi i za onu na razini države Bosne i Hercegovine…

Nažalost, u igri je puno toga, od religije do stečenih ekonomskih privilegija. Sve da i Bošnjaci, lijeve i desne orijentacije, prihvate pravedno uređenje Federacije koje bi omogućilo Hrvatima da biraju svoje predstavnike, ostaje ideološki jaz među njima. Možda se čak u čitavoj toj političkoj igri oko Izbornoga zakona i ne radi o bošnjačkoj želji za dominacijom nad Hrvatima koliko o ideološkom ovladavanju onim prostorom na kojem su Bošnjaci većina.

Pa sve da i tu dođe do određenoga pomaka, ostaje problem galamdžije iz Banjaluke. Tko će njemu stati na kraj, poslati ga u političku prošlost? Međunarodna zajednica? Teško povjerovati s obzirom na to koliko se dodvaraju Vučiću i Srbiji. Tko bi mu mogao stati na kraj? Bošnjaci, ukoliko među njima dođe do kompromisa i oslobode se fikcije kako su im Hrvati neprijatelji. Zadovoljni Hrvati bi im mogli u tome biti velika politička potpora. Tada bi vjerojatno i međunarodna zajednica pjevala drugačiju pjesmu“, piše dr fra Luka Marković.

Posle ovog rata u Zalivu, tek će se ozbiljne naučne ustanove u svetu baviti islamom i da li je ovaj rat u podsvesti svojih protagonista imao taj prisutni rat islama, hrišćanstva i hebrejstva? I mimo toga, onaj ideološko-politički svet u velikoj meri je suočen sa podacima da je hrišćanstvo po verskoj pripadnosti broja žitelja na planeti prva religija, ali u stagnaciji.

Na kraju 2020. godine, hrišćani su i dalje činili najveću versku grupu na svetu, ali rast hrišćanstva nije išao u korak s ukupnim porastom svetske populacije. S druge strane, islam, najbrže rastuća velika svetska religija, povećao je svoj udeo u svetskoj populaciji, kao i religijski neopredeljeni, pokazuje izveštaj istraživačkog centra "Pju“.

Iako je ukupan broj hrišćana, računajući sve konfesije, nastavio da se povećava, dostigavši 2,3 milijarde, njihov udeo u svetskoj populaciji opao je za 1,8 procenata i iznosi 28,8 odsto. Taj pad je u velikoj meri posledica napuštanja vere.

S druge strane, broj muslimana porastao je za 1,8 procenata i sada čini 25,6 odsto svetske populacije, navodi se u izveštaju koji se zasniva na analizi više od 2700 popisa i istraživanja o verskoj pripadnosti.

"Zapanjujuće je da su se tako dramatične promene desile u svega deset godina. Tokom tog perioda, muslimanska i hrišćanska populacija sve su bliže po brojnosti. Muslimani su rasli brže nego bilo koja druga velika religijska grupa“, rekao je Konrad Heket iz istraživačkog centra "Pju“, inače glavni autor izveštaja.

U izveštaju se rast islama pripisuje mlađoj demografskoj strukturi muslimanskog stanovništva (prosečna starost oko 24 godine naspram globalnog proseka među nemuslimanima od oko 33 godine), višoj stopi fertiliteta u nekim regijama i nižim stepenom napuštanja vere.

"Među mladima, na svaku osobu koja postane hrišćanin dolaze tri osobe koje su odrasle kao hrišćani, ali napuštaju veru“, rekao je Heket.

Prema istraživanju, najveći procenat hrišćana, oko 31 odsto, danas se nalazi u podsaharskoj Africi. Nekada je Evropa imala najveći broj hrišćana na svetu.

"To je rezultat visoke stope nataliteta, mladog stanovništva i opšteg rasta u podsaharskoj Africi, ali i starenja populacije, niske stope rađanja i sve većeg napuštanja vere u Evropi“, kaže autor istraživanja. Nije slučajno američki istraživač, aktivista i novinar Karlson Taker postavio pitanje: "Da li su SAD plaćale progon hrišćana u Ukrajini?“

Promena verske pripadnosti doprinela je globalnom porastu broja osoba koje se izjašnjavaju kao verski neopredeljeni. Dok se 2020. godine gotovo četvrtina svetske populacije (24,2 odsto) nije izjašnjavala kao pripadnici bilo koje religije, deset godina ranije taj broj iznosio je 23,3 odsto. Iako su istraživači ranije predviđali pad broja neopredeljenih zbog sve starije strukture stanovništva i manje dece, Heket sada kaže da je izlazak iz religije, a naročito hrišćanstva, zapravo doveo do njihovog porasta.

Najveći broj religijski neopredeljenih nalazi se u Kini: 1,3 milijarde od ukupno 1,4 milijarde stanovnika, zatim u Sjedinjenim Američkim Državama, sa 101 milionom neopredeljenih od ukupno 331,5 miliona stanovnika, i u Japanu, sa 73 miliona od 126,3 miliona, navodi Istraživački centar "Pju“.

Šta ako se rat vrati u Bosnu?

Analiza

Analiza

Vesti 17.03.2026. 21:36

Šta ako se rat vrati u Bosnu?