"Mnogo je neizvesnosti, ali ne možemo isključiti mogućnost nezgode. Broj neutrona polako raste", kaže Maksim Saveljev iz ISPNPP-a (Institut za sigurnosne probleme nuklearnih elektrana u Kijevu, u Ukrajini), sugerišući stručnjacima da imaju još nekoliko godina da smisle kako da uguše pretnju, prenosi Index. hr.
Bilo koje rešenje pomno će pratiti i stručnjaci iz Japana, koji se još nose s posljedicama nuklearne katastrofe od pre 10 godina u Fukušimi, napominje Neil Hajt, hemičar za nuklearne materijale i dodaje da se radi o opasnostima sličnih razmera.
Da se podsetimo, bauk samoodržive fisije u ruševinama nuklearne elektrane odavno se nadvio nad Černobiljem. Kad se 26. aprila 1986. godine deo jezgra reaktora otopio, štapovi uranijumskog goriva, njihova obloga od ugljenika, kontrolne grafitne šipke i pesak ubačeni su na jezgro kako bi ugasili požar, da bi se potom sve to stopilo u lavu. Ta lava je potonula u podrumske prostorije reaktorske dvorane i očvrsnula u formacije nazvane materijalima koji sadrže gorivo (FCM).
Materijali sadrže oko 170 tona radioaktivnog uranija, odnosno oko 95 posto izvornog goriva.
Broj neutrona raste
Postoji ideja da se napravi robot koji može da podnese intenzivno zračenje dovoljno dugo da izbuši rupe u FCM-u i ubaci cilindre bora, koji bi funkcionirali poput kontrolnih šipki i skupljali neutrone. U međuvremenu, ISPNPP namerava da pojača nadzor nad dva druga područja u kojima FCM može postati kritičan, izveštava Science.
Ukrajina već dugo namerava ukloniti FCM i pretvoriti ga u geološko spremište. Do septembra, uz pomoć Euvropske banke za obnovu i razvoj, namerava se doneti sveobuhvatan plan za uklanjanje FCM-a. Ipak, možda će biti teže nego što se mislilo pokopati aktivne ostatke reaktora unutar Skloništa.
