Svet
14.01.2024. 08:05
M.P.

Pitanje svih pitanja

Da li je svet posle tajvanskih izbora bliži još jednom ratu?

1
Izvor: Beta/AP / ChiangYing-ying

Aktuelna 2024. je godina izbora. U svetu će ove godine na izbore izaći više od polovine stanovnika planete Zemlje.

Glasaće se u Evropskoj uniji, Rusiji, Indiji, SAD, Finskoj, Litvaniji, Gruziji, Senegalu, Tunisu, Venecueli, Rumuniji, Hrvatskoj, Severnoj Makedoniji i mnogim drugim državama...

Dok održavanje izbora u ovim državama čekamo, jedni od najvažnijih su već održani... Reč je, naravno, o predsedničkim izborima u Tajvanu

Svetska javnost je u subotu, sa nestrpljenjem čekala rezultate izbora koji bi mogli da odrede ne samo budućnost Pacifika, već i budućnost sveta. 

Status Tajvana je jedno od najosetljivijih pitanja današnjice, a njegov bezbednostni status je problem za ceo svet. Kina tvrdi da je Tajvan njena teritorija i ne isključuje upotrebu sile protiv ostrva.

Eventualni rat između Kine i Tajvana, iza koga nedvosmisleno stoji Amerika, uvukao bi svet u sukob koji bi potencijalno bio krvaviji od rata u Ukrajini, ali i sukoba između Izraela i Hamasa.  

Koliko su ovi izbori važni, najbolje govori podatak da je skoro 70 odsto birača izašlo na izbore i oni će, pre svega, odrediti buduće veze ove teritorije sa Kinom, koja ih je opisala kao izbor "između rata i mira", što dovoljno govori o ozbiljnosti situacije. 

Glas naroda je odlučio da je novi predsednik Tajvana Laj Čing Te iz vladajuće DPP, stranke koja se zalaže za poseban identitet Tajvana i odbacuje teritorijalne zahteve Kine.

Na ovaj način direktno se produžava osmogodišnju vladavinu DPP-a, koja se smatra najmanje prijateljskom prema Pekingu. Nije nikakva tajna da su se odnosi između Tajvana i Kine dodatno pogoršali dok je na vlasti bio Cai Ing-ven, ali će oni, po svemu sudeći, ostati na istoj liniji i posle tek održanih izbora.

Ko je novi predsednik Tajvana 

Laj Čing Te je čovek koji je 1990. godine umesto medicinske karijere odabrao politiku i moglo bi se reći da je veći deo svog života posvetio borbi za nezavisnost.

Novi predsednik Tajvana deli isti stav o političkom statusu kao njegova prethodnica Cai Ing-ven, tvrdeći da je ostrvo već nezavisna zemlja i da nema potrebe da se proglasi nezavisnost. 

U svojoj zvaničnoj biografiji on opisuje kako je bio motivisan da se zauzme za Tajvan tokom Treće krize u moreuskom moreuzu, kada je Kina ispalila rakete u more oko ostrva 1995. i 1996. Njegovo nezadovoljstvo KMT, koji je vladao Tajvanom od 1940-ih, bio je još jedan motivišući faktor, rekao je.

Šta o rezultatima izbora misli Kina, a šta Amerika

Bez ikakve sumnje Lai je čovek sa kojim Kina neće imati dobre odnose, a potvrda za ovakvu tvrdnju stigla je iz Pekinga odmah nakon što su rezultati izbora objavljeni. 

Portparol Čen Binhua, citiran je u kineskim državnim medijima, rekavši da je mandat od 40 odsto koji je dobio Lai Čing-te, kao i učinak njegove Demokratske narodne partije (DPP) na parlamentarnim izborima, pokazali da DPP „ne može predstavljati glavno javno mnjenje“, prenosi BBC.

"Naš stav o rešavanju pitanja Tajvana i postizanju nacionalnog ujedinjenja ostaje dosledan i nepokolebljiv“, dodao je on.
 

Teško je u ovom trenutku prognozirati da li će i u kolikoj meri ovi izbori uticati na budućnost Tajvana. Ono što jedino možemo da tvrdimo jeste da oni neće doprineti poboljšanju odnosa između Kine i Tajvana

Sa druge strane, kada je reč o novom predsedniku i njegovoj politici pretpostavka je da će se Lai držati svog obećanja, odnosno da će "održati status kvo" i da će negovati bliske odnose sa Amerikom

To je upravo ono što i većina od 23 miliona stanovnika Tajvana želi, makar tako kažu ankete. Naime, većina stanovnika ove ostrvske teritorije nije za formalno proglašenje nezavisnosti niti je za ulazak zemlje u status Kine. 

Na papiru isto želi i Amerika iako pruža Tajvanu ogromnu vojnu pomoć.

Predsednik SAD Džozef Bajden (Joseph Biden) izjavio je da njegova zemlje ne podržava nezavisnost Tajvana posle održanih predsedničkih izbora na tom ostrvu gde je pobedio Lai Čing-te, omraženi kandidat kineskih vlasti.

"Mi ne podržavamo nezavisnost", rekao je Bajden.

Šef američke diplomatije Entoni Blinken (Anthony) čestitao je pobedu kandidatu Lai Čing-teu kao i građanima Tajvana na njihovom "čvrstom demokratskom sistemu" posle predsedničkih izbora.

"SAD čestitaju Lai Čing-teu na njegovoj pobedi na predsedničkim izborima u Tajvanu. Takođe čestitamo narodu Tajvana što je još jednom pokazao snagu svog snažnog demokratskog sistema i izbornog procesa", dodao je Blinken.
 

Pred Tajvanom, ali i svetom je izazovan period. Između ostrva od 23 miliona stanovnika nalaze se dve supersile sa suprotstavljenim interesima. Dok jedni Tajvanu žele status kvo, a priželjkuju nezavisnost, drugi ga smatraju sastavnim delom svoje teritorije... Ono što je jedino tačno i ispravno, jeste da svet nije spreman za još jedan krvavi sukob. 

Komentari
Dodaj komentar
Close
Vremenska prognoza
clear sky
15°C
30.04.2024.
Beograd
Wind
PM2.5
5µg/m3
PM10
6µg/m3
UV
UV indeks
1
AQI indeks
1

Oni su ponos Srbije

Vidi sve

Najnovije

Vidi sve

Iz drugačijeg ugla

Vidi sve