Svet
06.11.2022. 12:05
R.E.

Rusija

Kome je bio upućen Putinov govor

Vladimir Putin
Izvor: EPA-EFE/EVGENY BYATOV/POOL MANDATORY CREDIT

Predsednik Rusije Vladimir Putin održao je krajem oktobra govor na sastanku spoljnopolitičkog Valdaj kluba. To je već redovna godišnja praksa, ali ovog puta imalo je posebnu težinu, naravno, zbog rata u Ukrajini. I ovog puta obraćanje ruskog predsednika je, kako ocenjuju analitičari na Zapadu, uključivalo i već poznate kritičke žalopojke na račun Zapada.

Putinov govor je, međutim, kako ocenjuju u "Njujork tajmsu", više bio upućen konzervativcima u inostranstvu, pre svega u Sjedinjenim Američkim Državama, nego građanima Rusije. On je, naime, objavio da se zapravo Rusija bori protiv „zapadnih elita“, a ne protiv samog Zapada.

Njegovo obraćanje kao da je bilo usmereno na izvlačenje koristi iz političkih podela koje postoje u SAD, ali i među američkim saveznicima, koje samo jačaju od kako su počeli Ukrajinu da zasipaju oružjem i drugom vojnom pomoći kako bi se suprotstavili ruskoj invaziji.

Mnogo od onoga što je Putin rekao je već poznato, ali ima poseban značaj s obzirom na to da dolazi u trenutku pred održavanje izbora za Predstavnički dom i Senat u SAD, kao i u trenutku rastućeg nezadovoljstva Evropljana cenom rata.

"Postoje najmanje dva Zapada", rekao je Putin.
 

Jedan je, kako je rekao, Zapad „tradicionalnih, uglavnom hrišćanskih vrednosti“, sa kojim Rusija oseća srodnost. Ali, dodao je, "postoji i drugi Zapad – agresivan, kosmopolitski, neokolonijalni, koji deluje kao oružje neoliberalne elite" i koji pokušava da nametne svoje "prilično neobične" vrednosti ostatku sveta.

Putin je, kao što to često radi, predstavio Rusiju kao zemlju ugroženu mogućim širenjem NATO-a – i vrednosti njegovih liberalnih demokratija – i privlačenjem zemalja koje su, kao i Ukrajina, nekada bile deo Sovjetskog Saveza.

On je negirao da se Rusija sprema da upotrebi nuklearno oružje u ratu Ukrajini. „Nema potrebe za tim. To za nas nema smisla, ni vojno, ni politički“, rekao je Putin.

Međutim, upravo je Putin ukazivao na tu mogućnost, baš kao i drugi viši ruski zvaničnici. A uveravanja Kremlja dosad su se pokazala kao nepouzdana. U danima pre nego što je izbio rat, na primer, Rusija je poricala da sprema napad na Ukrajinu.

"To je samo trik i niko ne bi smeo da se opusti", izjavila je za New York Times Tatjana Stanovaja, politički analitičar iz Rusije, primećujući da je Putin krivio Zapad i njihovu podršku Ukrajini za svaku eskalaciju ratnih sukoba.

"Njegov cilj je da pokaže da je eskalacija sukoba posledica politike Zapada", kaže Tatjana Stanovaja.
 

Ukrajinski zvaničnici su se, međutim, sprdali sa Putinovim govorom. Mihail Podoljak, savetnik ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog, rekao je da zapravo ruski predsednik optužuje Zapad za ono što on sam radi, uglavnom narušavajući suverenitet druge države.

"Svaki Putinov govor može da se opiše u dve reči: za Frojda. Čovek koji napadne drugu državu, prisvoji njene teritorije i počini genocid, optužuje druge za kršenje međunarodnog prava i narušavanje suvereniteta drugih država? Jedna je istina: ko seje vetar, požnjeće oluju. Oluja stiže", napisao je Podoljak na Twitteru.
 

 

Komentari
Dodaj komentar

Povezane vesti

Putin podržao evakuaciju iz Hersona
Vladimir Putin

Rat u Ukrajini

05.11.2022. 18:05

Putin podržao evakuaciju iz Hersona

Predsednik Rusije Vladimir Putin javno je odobrio evakuaciju civila iz Hersona.
Close
Vremenska prognoza
clear sky
8°C
25.04.2024.
Beograd
Wind
PM2.5
5µg/m3
PM10
6µg/m3
UV
UV indeks
1
AQI indeks
1

Oni su ponos Srbije

Vidi sve

Najnovije

Vidi sve

Iz drugačijeg ugla

Vidi sve