Svet
14.04.2022. 21:45
Beta

Ujedinjene nacije

Petini čovečanstva preti siromaštvo zbog rata u Ukrajini

ukrajina, 9. 4. 2022.
Izvor: PAP / Adam War�awa

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš upozorio je da rat u Ukrajini ostavlja teške posledice na zemlje u razvoju, navodeći da bi kriza mogla da dovede petinu čovečanstva do siromaštva, nemaštine i gladi, u razmerama koje nisu viđene decenijama.

U autorskom tekstu povodom prvog izveštaja Globalne grupe za odgovor na krizu o globalnim implikacijama rata u Ukrajini na hranu, energiju i finansije, Gutereš je naveo da je ruska invazija dovela do "humanitarne katastrofe zastrašujućih razmera" i da taj rat "sve više postaje pitanje života i smrti za ugrožene ljude širom sveta".

"Svedoci smo tragedije koja se odvija u Ukrajini: gradovi bivaju sravnjeni sa zemljom, ljudi pate i stradaju u svojim domovima i na ulicama, a u toku je i najbrže rastuća kriza raseljavanja u Evropi od Drugog svetskog rata. Van granica Ukrajine, daleko od pažnje medija, ovaj rat je pokrenuo i tihi napad na svet u razvoju", naveo je Gutereš.

On je ukazao na to da Ukrajina i Rusija proizvode 30 odsto pšenice i ječma, petinu kukuruza i više od polovine suncokretovog ulja u svetu.

"Žitarice koje proizvode ove dve zemlje hrane najsiromašnije i najugroženije, s obzirom na to da je reč o trećini pšenice koju uvozi 45 afričkih i najnerazvijenijih zemalja", naveo je.

Dodao je da je Rusija istovremeno najveći svetski izvoznik prirodnog gasa i drugi najveći izvoznik nafte.

"Ovaj rat poljoprivrednike sprečava da obrađuju usjeve, dovodi do zatvaranja luka i obustavljanja izvoza žitarica, čime se narušavaju lanci snabdevanja i dolazi do vrtoglavog rasta cena. Mnoge zemlje u razvoju još pokušavaju da se oporave od posledica pandemije korona virusa, istovremeno opterećene nikad većim dugom i rastućom inflacijom", naveo je Gutereš.

Ukazao je da su cene pšenice i kukuruza porasle 30 odsto od početka godine, da je cena sirove nafte Brent porasla više od 60 odsto u 2021. godini, i da su cene prirodnog gasa i đubriva duplo veće nego pre godinu dana.

"Svetski program za hranu upozorava da se suočava s nemogućim izborom uzimanja od gladnih kako bi se nahranili oni koji žive u uslovima potpune oskudice hrane. Svetskom programu za hranu neophodno je osam milijardi dolara kako bi podržao svoje operacije u Jemenu, Čadu i Nigeru", naveo je.

Gutereš je kazao da neke od zemalja već klize iz stanja ugroženosti ka krizi i ozbiljnim socijalnim nemirima.

"Znamo da koreni mnogih sukoba leže upravo u siromaštvu, nejednakosti, nerazvijenosti i osećaju beznadežnosti. Iako veći deo sveta izražava sve veću solidarnost s narodom Ukrajine, nisu vidljivi znaci podrške za 1,7 milijardi drugih potencijalnih žrtava ovog rata. Imamo jasnu moralnu dužnost da podržimo i njih, i to svuda", dodao je.

Cilj Grupe za odgovor na globalnu krizu hrane, energije i finansija, koju je Gutereš formirao prošlog meseca, jeste da u koordinaciji s vladama, međunarodnim finansijskim institucijama i drugim ključnim partnerima iznađe rešenja za te uzajamno povezane krize, naveo je.

Gutereš je pozvao sve zemlje da svoja tržišta drže otvorenim, da se odupru prekomernom gomilanju sirovina i proizvoda i neopravdanim i nepotrebnim ograničenjima izvoza, i da rezerve stave na raspolaganje zemljama u kojima postoji najveći rizik od gladi i oskudice.

"Ovo nije trenutak za protekcionizam. Ako budemo nastupali zajedno, biće dovoljno hrane da svaka zemlja prebrodi ovu krizu. Apeli humanitarne prirode moraju biti u potpunosti finansirani, uključujući Svetski program za hranu. Jednostavno, ne smemo dozvoliti da u 21. veku ljudi gladuju", naveo je.

Ocenio je da bi korišćenje strateških zaliha i dodatnih rezervi energenata moglo pomoći da se efekti trenutne energetske krize ublaže u kratkom roku.

"Ipak, jedino srednjoročno i dugoročno rešenje je da se ubrza upotreba obnovljive energije, na koju promene na tržištima nemaju uticaja. Na ovaj način, omogućiće se postepeno ukidanje upotrebe uglja i svih ostalih fosilnih goriva", dodao je.

Gutereš je ukazao da Grupa 20 najvećih svetskih ekonomija (G20) i međunarodne finansijske institucije moraju preći u vanredni režim delovanja i naći način da povećaju likvidnost i fiskalni prostor, tako da vlade zemalja u razvoju budu u mogućnosti da ulažu u najsiromašnije i najugroženije, i u ostvarivanje Ciljeva održivog razvoja.

"Ovo bi trebalo da predstavlja prvi korak prema dubokim reformama našeg nepravednog globalnog finansijskog sistema, koji bogate čini bogatijima, a siromašne siromašnijima. Socijalna zaštita, uključujući materijalna davanja, biće od suštinskog značaja za podršku porodicama koje su se našle u očajnoj situaciji tokom ove krize", naveo je.

Generalni sekretar UN je zaključio da "jedino trajno rešenje za rat u Ukrajini i njegov udar na najsiromašnije i najugroženije u svetu jeste mir".

"Dok UN rade na podršci nevinim žrtvama ovog rata, u Ukrajini i van nje, pozivamo globalnu zajednicu da zauzme jedinstven stav i podrži našu apel za mir. Ovaj rat se mora završiti, i to odmah", apelovao je Gutereš.

Komentari
Dodaj komentar

Povezane vesti

Više od 4,4 miliona ljudi pobeglo iz Ukrajine
ukrajina, 9. 4. 2022.

UNHCR

09.04.2022. 14:09

Više od 4,4 miliona ljudi pobeglo iz Ukrajine

Više od 4,4 miliona ukrajinskih izbeglica napustilo je Ukrajinu od početka napada Rusije na tu zemlju, podaci su Visokog komesarijata UN za izbeglice (UNHCR).
Close
Vremenska prognoza
broken clouds
10°C
24.04.2024.
Beograd
Wind
PM2.5
5µg/m3
PM10
6µg/m3
UV
UV indeks
1
AQI indeks
1

Oni su ponos Srbije

Vidi sve

Najnovije

Vidi sve

Iz drugačijeg ugla

Vidi sve