U fokusu
TRAMP - SI - PUTIN: Krojači novog svetskog poretka
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp možda će posetiti Kinu pre nego što ode na samit Ekonomske saradnje Azijsko-pacifičkog regiona (APEC), koji će između 30. oktobra i 1. novembra biti održan u Gjongdžuu u Južnoj Koreji, objavio je "Saut Čajna morning post“, pozivajući se na više izvora.
Ovaj list istakao je i da bi, ukoliko predsednik SAD ne poseti Kinu pre samita APEC-a, do susreta sa Si Đinpingom ipak moglo da dođe na marginama samita u Južnoj Koreji.
Prema izveštajima južnokorejskih medija, kineski predsednik Si Đinping planira da prisustvuje događaju u Gjongdžuu, dok Trampovo učešće još nije potvrđeno.
Ipak, velike su šanse da se dvojica predsednika uskoro sastanu, a pogotovo nakon prvog susreta licem u lice početkom meseca između kineskog ministra spoljnih poslova Vang Jija i američkog državnog sekretara Marka Rubija koji, kako navodi "Saut Čajna morning post”, predstavlja potencijalno važan korak ka organizovanju sastanka između dvojice predsednika.
Rubio je novinarima posle sastanka sa kolegom Vangom rekao da postoji "jaka želja sa obe strane“ za sastankom dvojice predsednika.
Neposredno pre susreta Vanga i Rubija početkom meseca, tokom telefonskog razgovora koji su u junu obavili Si i Tramp, kineski predsednik pozvao je Trampa i njegovu suprugu da posete Kinu, na šta je američki predsednik odgovorio uzvratnim pozivom.
Inače, od kada je Tramp krajem januara ponovo došao na čelo Bele kuće i zapretio visokim carinama do 145 odsto na kinesku robu, odnosi između SAD i Kine su fluktuirali.
Od tada su obe strane radile na stabilizaciji odnosa. Dogovorile su preliminarni trgovinski sporazum koji olakšava kineska ograničenja na izvoz retkih metala i američke barijere u trgovini tehnologijom, navodi "Saut Čajna morning post“.
Analitičari su naveli da je sastanak u Kini pre samita APEC-a ili na marginama samog samita u Južnoj Koreji najverovatniji scenario, dodajući da bi Tramp mogao da poseti Šangaj ili neku drugu lokaciju umesto Pekinga, kako bi poseta bila drugačija od posete kineskoj prestonici iz 2017. godine.
Diplomatski posmatrači složili su se da Tramp želi sastanak više nego Si, što daje prednost Pekingu.
Međutim, analitičari su upozorili da nekoliko faktora može da ugrozi sastanak, uključujući kineski region Tajvan ili delovanje agresivnijih političkih grupa u Vašingtonu, ističe "Saut Čajna morning post“.
Nakon objave vesti o mogućem susretu Sija i Trampa, ubrzo se pronela vest da bi u Kinu mogao da dođe i predsednik Rusije Vladimir Putin i da je to prilika za susret sa Trampom.
Ovu vest prvi je objavio britanski "Tajms“.
"Vladimir Putin, Donald Tramp i Si Đinping mogli bi da se sastanu u Kini, povodom obeležavanja 80 godina od završetka Drugog svetskog rata“, istakao je "Tajms“.
Prema pisanju lista, ako Tramp odluči da poseti Kinu tih dana, to bi "poslalo svetu snažnu pozitivnu poruku“.
"Slika kineskog, ruskog i američkog lidera koji stoje zajedno može biti moćna poruka mira i stabilnosti“, naglasio je britanski list.
Međutim, list piše i da bi Tramp mogao da odbije poziv.
"Mislim da su šanse male“, izjavio je za list analitičar kineske politike sa Tajvana, Ven-Ti Sun.
"Kina može da pozove Trampa, ali je malo verovatno da će on pristati“, smatra ovaj ekspert za kinesku spoljnu politiku.
On objašnjava da bi Tramp radije da se sastane sa liderima Kine i Rusije na teritoriji SAD jer ne želi da "bude jedan od trojice prijatelja na žurki“.
Samo nekoliko dana ranije iz Kremlja je stigla najava o Putinovoj poseti Kini u to vreme, odnosno potvrda da će Putin učestvovati na svečanoj proslavi povodom obeležavanja 80 godina od završetka Drugog svetskog rata.
"Poseta će se održati od 31. avgusta do 3. septembra“, saopštio je pomoćnik predsednika Rusije Jurij Ušakov.
Prema njegovim rečima, planirano je više događaja ‒ uključujući samit ŠOS i "zajedničko obeležavanje završetka Drugog svetskog rata“.
Da će Putin putovati u Peking i da bi moglo da dođe do trilateralnog sastanka potvrdio je i portparol ruskog predsednika Dmitrij Peskov na brifingu za medije, prenosi TASS.
Međutim, kako je istakao, Tramp još nije potvrdio da planira putovanje u Kinu.
"Pripremamo se za putovanje u Peking. To je zaista na dnevnom redu šefa države. Ali nismo čuli da predsednik Tramp ide u Peking. Ako se dogodi da je i on tamo, onda se ne može isključiti da će se postaviti pitanje svrsishodnosti održavanja sastanka“, rekao je Peskov.
Interesantno je i da se ovaj datum i mogući trilateralni sastanak Si Đinpinga, Vladimira Putina i Donalda Trampa poklapa sa završetkom ultimatuma koji je Tramp postavio Kremlju, da za 50 dana obustavi neprijateljstva u Ukrajini.
Razočaran Putinovim postupcima, Tramp je ranije ovog meseca rekao da je očekivao da će mirovni sporazum sa Ukrajinom biti zaključen pre dva meseca.
Zbog toga je dao Kremlju dodatnih 50 dana da prekine neprijateljstva i zapretio novim merama poput carina od 100 odsto na robu iz Rusije i iz zemalja koje sarađuju sa njom.
Takođe je pomenuo predlog zakona senatora Lindzija Grejema, kojim bi se ove sankcije pooštrile za 500 odsto napominjući da se nada da će to učiniti bez takvih radikalnih mera.
Pojedini kineski analitičari istakli su da ovaj datum i svečana proslava povodom obeležavanja 80 godina od završetka Drugog svetskog rata predstavlja idealnu priliku za "međunarodni diplomatski gest“.
"Zašto ne tempirati Trampovu posetu tako da se poklopi sa ovom paradom? Ako dođe i učestvuje, to će biti snažan pozitivan signal svetu. Slika američkih, kineskih i ruskih lidera koji stoje zajedno može simbolizovati mir i stabilnost“, rekao je poznati kineski nacionalista Đin Kanrong.
Komentarišući mogući susret trojice lidera najmoćnijih, najznačajnijih i najuticajnijih zemalja sveta, Darko Obradović iz Centra za stratešku analizu za "Ekspres“ kaže da ovaj mogući trilateralni sastanak nije pitanje kurtoazije, već političke strategije.
Objašnjava da bi, u prvom redu, od tog sastanka najveću korist i "profit“ imali Putin i Si.
Prema njegovom mišljenju, Putin, koji se nalazi na međunarodnoj poternici zbog ratnih zločina počinjenih tokom rata u Ukrajini, dobio bi priliku da razgovara sa američkim predsednikom.
"Sa druge strane, kineski predsednik Si Đinping mogao bi da objavi da je kineska ’neutralna’ politika rezultovala lažnoj medijaciji u razgovorima. I veoma opasno, kineska i ruska propaganda dobile bi priliku da sastanak predstave kao pregovore o Ukrajini koje za stolom nema, odnosno potvrdili bi tezu da je ruski napad na Ukrajinu zapravo američki posrednički rat“, naglašava Obradović.
Dodaje da bi zbog toga morala da postoji velika doza opreznosti u Beloj kući prilikom pripremanja ovakvog jednog sastanka čiji bi domaćin bila Kina, strana koja odlučujuće omogućava rusku agresiju na Ukrajinu.
"Predsednik Tramp računa da će dominirati sa pozicije neprikosnovene supersile u odnosu na Putina. Američki predsednik zna da ekonomija njegove zemlje čini 34 – 36 odsto svetske ekonomije dok, s druge strane, ruska ekonomija jedva da dobaci do dva odsto svetska ekonomije“, ističe Obradović.
Podseća i da bi se, u slučaju da Tramp odluči da ode u Peking, to desilo u trenutku kada je Amerika usvojila najveći vojni budžet u istoriji čovečanstva od preko jednog biliona (jedan trilion na engleskom).
"Međutim, to sve ne znači da će Rusi kao majstori propagande dozvoliti da im se ova okolnost pokaže kao slabost. Sa druge strane, ni za imidž Vladimira Putina nije dobro da Si bude posrednik jer onda definitivno imamo potvrdu da je Putin ’slabija’ strana koja na sastanak dolazi po kineskom pozivu“, naglašava Obradović.
Objašnjava i da azijske igre moći često nose drugačije kontekste i poruke od onih kako ih mi iz Evrope tumačimo.
Kaže i da je zanimljivo to što se u javnosti licitira o sastanku kao primarnom događaju.
Takođe, pojašnjava da je bitno i da treba razmotriti prilike gde i kako bi do sastanka moglo da dođe.
"Prvo, prioritet je sastanak Tramp ‒ Si, sastanak sa Putinom je od drugorazrednog značaja“, kaže Obradović i objašnjava da je razloga za to mnogo.
"Amerika i Kina su ekonomski međuzavisne. Kina ugrožava bezbednost SAD i njihovih 12 saveznika na Indo-Pacifiku. Zavisnost od kineskih kritičnih sirovina ugrožava odbrambene sposobnosti i vojnu proizvodnju SAD, a taj problem se mora rešiti“, podvlači Obradović.
Kaže i da će Tramp, ukoliko ode u Kinu, otići kako bi napravio poslove za američke kompanije koje su suočene sa raznim barijerama na kineskom tržištu.
"Drugo, Putin je dobio rok od 50 dana koji svakog dana krši intenziviranjem napada na ukrajinske civile. Zbog toga predsednik SAD može samo da mu iznese oštre poruke poput onih koje su isporučene iranskom ajatolahu u Teheranu“, ističe Obradović.
Kaže i da u takvoj poziciji Rusija, odnosno predsednik Putin, verovatno procenjuju situaciju i kalkulišu da li im se u ovom trenutku uopšte isplati sastanak sa Trampom jer strah od Trampovih izjava koje mogu poljuljati Putinov globalni imidž ipak postoji.
"Treće, gde bi se taj sastanak odigrao? Putin zbog međunarodne poternice za ratne zločine ne može da dođe na Samit azijsko-pacifičke ekonomske saradnje koji će se održati u Južnoj Koreji. Pošto je reč o samitu, okupiće se šefovi država i vlada. Ovaj samit u Južnoj Koreji predstavlja idealnu priliku za sastanak Tramp – Si, ali, u tom slučaju, neće doći do sastanka Trampa i Putina“, ističe Obradović.
Kaže da je druga opcija za Putina da Tramp dođe u posetu Kini, ali da ta poseta verovatno neće biti u septembru jer tog meseca Kinezi imaju svoju verziju "80 godina pobede“, ali ne nad nacističkom Nemačkom nego nad Japanom.
"Američki predsednik svakako neće učestvovati na revizionističkim propagandnim događajima koji istoriju koriste za opravdanje svoje agresivne politike. Verovatnije je da će Tramp, ako odluči da poseti Kinu, to učiniti u oktobru ili novembru 2025. godine i opet je Vladimir Putin višak“, smatra Obradović.
Kaže i da radi objektivnosti treba razumeti poziciju ruskog predsednika.
"Putin veruje da će ratom ostvariti ruske interese koje 25 godina nije mogao da ostvari mirom. Ukoliko Rusija pristane na primirje, poslaće jasan signal da više nije u stanju da vodi rat. Rusi kao majstori tvrde igre potrudiće se da do kraja ’razvuku’ Trampov rok od 50 dana“, kaže Obradović.
Dodaje i da Rusija od januara pokušava da se predstavi kao lažni mirotvorac u cilju kupovine vremena.
"Manje-više ta taktika je bila uspešna da se napravi pometnja, ali ne da se strateški utiče na stopiranje pomoći Ukrajini. Sastanak Tramp ‒ Putin može vratiti ruskog predsednika iz globalne izolacije. Nadam se da su američki stratezi lukaviji od Trampovog egoizma“, zaključio je Obradović.