Svet
10.06.2025. 21:30
Beta

Da se ne ponovi istorija

Nemačka se NAORUŽAVA, Tramp: "Pustićemo vas do određene tačke"

1
Izvor: Consolidated News Photos POOL / CHRIS KLEPONIS / POOL

Vođe NATO 25. juna treba da odluče o velikom povećanju izdataka za odbranu, a ključnu stavku u tome će imati Nemačka koja izdvaja stotine milijardi evra za naoružavanje "za rat s Rusijom", kako navode američki list "Forbs" i evropski mediji.

U analizama kaže da se, zbog uverenja da zapadnoj Evropi ratom preti Rusija i namere Vašingtona da se delom povuče vojno i politički iz Evrope i rata u Ukrajini, "Nemačka sprema da napravi zaokret od istorije".

Neki mediji i analitičari primećuju da se ne može smetnuti s uma "strah od ponavljanja istorije" i činjenice da je Nemačkoj i posle prvog i posle drugog svetskog rata bilo zabranjeno da se naoruža, ali se u zapadnim političkim centrima kaže da za takve zaključke nema mnogo osnova.

Nemački kancelar Fridrih Merc je u parlamentu, međutim, stavio do znanja da se "Nemačka vraća…i postaće nezavisna od Amerike".

Čelni politički general Bundesvera Karsten Brojer je izjavio da Nemačka mora da se osetno naoruža da bi sprečila "pretnju Rusije" i, kako to navodi Brojer, "pretnju Putina, koji je upozorio NATO da bi mogao krenuti u napad kroz oko četiri godine".

Berlin je rešen da poveća nemačku armiju, Bundesver, sa 180 na 240 hiljada vojnika, obezbedi najubojitije rakete, oklopna vozila, protivvazdušnu odbranu, stručnjake za veštačku inteligenciju i rat dronovima.

Kancelar Merc je ovih dana u Vašingtonu američkom predsedniku Donaldu Trampu rekao da se Nemačka moćno naoružava da bi odvratila rusku pretnju i da će zato jako uvećati izdatke za NATO, i to sa jedva 2 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) na 5 odsto BDP godišnje.

Tramp, koji stalno zamera evropskim saveznicima što mnogo manje novca od Amerike izdvajaju za NATO, je to pohvalio.

Ali je Mercu rekao da "uopšte nije siguran" da bi vodeći američki general u drugom svetskom ratu, Daglas Makartur, "na to gledao blagonaklono, jer je on rekao: nikad ne dozvolite Nemačkoj da se ponovo naoruža".

Tramp je podvukao da "to uvek ima na umu", uz opasku da je trošenje na odbranu "dobra stvar…do određene tačke, a onda ćemo reći: Nemojte se više naoružavati".

"Mi ćemo na to dobro paziti", zaključio je američki predsednik, a potvrdio je da će više hiljada američkih vojnika i dalje ostati u bazama u Nemačkoj.

Džon Oders, analitičar američke agencije "Blumberg" ipak postavlja pitanje nije li u gledanju na veliko nemačko naoružavanje "reč o kolektivnom gubitku pamćenja".

Ali predočava da Nemačka trenutno troši jedva 2 odsto nacionalnog bogatstva na odbranu "što je beznačajno kad se uporedi s Hitlerovom ratnom privredom na koju je trošeno 28 odsto BDP".

Oders doduše podseća da su u drugom svetskom ratu pobednički saveznici zabranili Nemačkoj da do 1955-e ima vojsku i da su se 1989-e posle pada berlinskog zida britanska premijerka Margaret Tačer i francuski predsednik Fransoa Miteran usprotivili ujedinjenju Istočne i Zapadne Nemačke, upozorivši da se "na to u Evropi gleda sa strahom".

Američki analitičar objašnjava da je u Evropi ranije skoro prokaženo naoružavanje, sad postalo velika nužnost.

Oko toga su saglasne skoro sve članice EU i NATO, iako je jasno da je potrebno više godina da se dođe do osetljivijeg objedinjavanja vojne industrije i tipova naoružanja u Evropi.

To nameću "geopolitički razlozi", dakle rat u Ukrajini i jačanje evropske odbrane, uz uverenje da će Rusija postati bezbednosna pretnja Evropi.

Takođe se ima na umu jasno opredeljenje nove vlasti u SAD da smanji vojno angažovanje u NATO, uz strategijsko usmeravanje na područje Azije i Tihog okeana.

Treća veoma važna pobuda je da Evropa krene u mnogo brži tehnološki razvitak i pokuša da se približi, ako ne i dostigne Ameriku i Kinu.

I ono što je jako važno, Nemci, Francuzi naročito su uvereni da će ulaganje u industriju naoružanja, a to znači i razvoj vrhunske svetske tehnologije, ubrzati privredni razvoj i sad posustali rast ekonomije u Evropskoj uniji.

Najzad, ukazuju zapadnoevropski vojni analitičari, pored činjenice da će u bazama u Nemačkoj ostati američke trupe i taktičke nuklearne rakete, nemačka vojska će osetno ojačati samo kao konvencionalna snaga, a među saveznicima u NATO jedino Francuska i Velika Britanija imaju nuklearne snage odvraćanja.

Komentari
Dodaj komentar

Povezane vesti

Berlin, Pariz i London žele da razgovaraju sa Vašingtonom o Ukrajini
1

Fridrih Merc izjavio

18.05.2025. 20:10

Berlin, Pariz i London žele da razgovaraju sa Vašingtonom o Ukrajini

Šefovi nemačke i britanske vlade, kao i francuski predsednik, žele da razgovaraju sa Donaldom Trampom kako bi pripremili razgovor koji će američki predsednik voditi sa Vladimirom Putinom, u pokušaju da se okonča sukob u Ukrajini, izjavio je nemački kancelar Fridrih Merc.
Close
Vremenska prognoza
clear sky
27°C
15.06.2025.
Beograd
Wind
PM2.5
5µg/m3
PM10
6µg/m3
UV
UV indeks
1
AQI indeks
1

Oni su ponos Srbije

Vidi sve

Najnovije

Vidi sve

Iz drugačijeg ugla

Vidi sve