Vesti
02.01.2023. 16:05
Teodora Stojanović

Pregled događaja 2022.

Godina u kojoj smo ratom "izlečili“ kovid

kalendar
Izvor: Shutterstock

Poslednjih godina taman kad se ponadamo da će naredna biti bolja, nešto nas iznenadi. Nadali smo se da će korona u 2022. nestati i da ćemo se vratiti unormalu. I jeste delimično, ali samo zahvaljujući drugoj nesreći koja nas je u samom startu godine zadesila – rat u Ukrajini. Dve godine tražili smo lek za koronu i izgleda da smo ga dobili. Samo što nije baš onakav kakav smo želeli. Više se na televiziji ne broje umrli od kovida, već poginuli u ratu. Utihnuli su antivakseri, nestala je briga oko mesta u bolnicama, zaboravili smo na respiratore, na maske, na obavezno pranje ruku… To smo i želeli, zar ne?

Rat u Ukrajini

Od 24. februara sve nade da će 2022. biti bolja pale su u vodu. Hajde da se podsetimo tog neslavnog početka godine.

Invazija ruskih snaga na Ukrajinu odnela je na stotine hiljada života, i vojnika i civila. Evropa još od Drugog svetskog rata ne pamti takvu izbegličku krizu. Rat još traje, a trenutno stanje je ovakvo: Rusija kontroliše delove četiri oblasti Ukrajine (Donjeck, Zaporožje, Lugansk i Herson), milioni ljudi u Ukrajini ostali su bez struje, Švedska i Finska aplicirale za ulazak u NATO, zbog ruske blokade izvoza žitarica iz ukrajinskih luka ugroženo je globalno snabdevanje hranom, Rusija je pod sankcijama Zapada, i naravno – globalna kriza i neverovatan rast inflacije u svetu.

Možda bi bilo bolje da prošlog 31. decembra u ponoć nismo poželeli lek protiv korone.

Energetska kriza

Zbog sankcija Zapada, Rusija je ograničila isporuke gasa Evropi. Takođe, obustavila je i rad gasovoda "Severni tok 1“. S druge strane, Zapad ograničava Rusiji izvoz nafte. Posledično, cene gasa i nafte dostizale su rekordne vrednosti. A sve to dovelo je do porasta inflacije – visoke cene energenata usporile su rast privrede, cene životnih namirnica "luduju“, a mnoge fabrike morale su da smanje ili obustave proizvodnju. Nestašice određenih namirnica bile su svakodnevica. Ima mleka, pa nema mleka, pa ga opet ima, ali je dosta skuplje. Onda, ima li šećera, brašna, ulja… Tokom korone tukli smo se za toalet-papir, a sada je bila borba oko osnovnih namirnica. Uvek neka borba. Najveću pretnju, ipak, predstavlja zima – hoće li biti struje, koliki će biti računi, kako ćemo se grejati… Cene ogrevnog drveta nikada nisu bile skuplje, a energetska kriza širom sveta povećala je i upotrebu uglja.

Većina zemalja u Evropi mesecima traži zamenu za ruski gas. Među njima je i Srbija. Mi smo dopunu za struju i ruski gas našli u Azerbejdžanu. Ovim potezom Srbija bi mogla da obezbedi trećinu godišnjih potreba, ali tek početnom naredne godine, u januaru. Ipak, mimo toga, ministarka Dubravka Đedović najavljuje poskupljenje struje i gasa – od januara. Struja će poskupeti za manje od 10 odsto, a gas za 11 odsto. I nemamo baš mnogo razloga za proslavu i romantizovanje tog 1. januara.

Čarls Treći – dobitnik godine

Kraljica Elizabeta Druga preminula je 8. septembra 2022, u 96. godini. Njena smrt označila je kraj jedne ere. Simbolički, ona predstavlja kraj 20. veka i vrednosti koje su u njemu postojale. Osim titule kraljice, Elizabeta Druga napustila je svet sa još jednim priznanjem – monarh koji je najduže bio na prestolu. Vladala je čitavih 70 godina, a nedostatak njenog prisustva sigurno će doneti mnoge promene u britanskoj kraljevskoj porodici. Njeno mesto je, očekivano, zauzeo najstariji sin Čarls, sada već poznatiji kao kralj Čarls Treći, koji se za ovaj trenutak pripremao najmanje pet decenija. Strpljen – spasen.

U julu ove godine britanski premijer Boris Džonson podneo je ostavku. Dva dana pred smrt kraljica Elizabeta imenovala je novu premijerku – šeficu diplomatije Liz Tras. Međutim, ona se i nije baš mnogo proslavila. Jedino po čemu će biti upamćena jeste „titula” premijerke sa najkraćim mandatom u istoriji ove zemlje. Zbog političke i finansijske krize koju je prouzrokovala, Liz Tras podnela je ostavku posle samo 44 dana. Njeno mesto preuzeo je Riši Sunak.

Svetsko prvenstvo u fudbalu

Na kraju ove ne baš tako idealne godine desilo se i nešto lepo. Svetsko prvenstvo u fudbalu u Kataru pratio je čitav svet. Nakratko smo zaboravili sve probleme koji su nas zadesili. Srbija se i nije baš proslavila na Mundijalu. Ispali smo još u grupnoj fazi. Velika očekivanja i veliko razočaranje. Svako od nas morao je da odabere drugog favorita za koga će navijati.

Nekoga je konačan ishod takmičenja obradovao, a nekoga i ne baš. Argentinci su u finalu savladali Francuze. U ovoj godini se možda i konačno završila večita debata – da li je Mesi najbolji igrač svih vremena? Mnogi smatraju da je osvajanjem ove titule argentinski igrač to i dokazao. Međutim, sport i ovog puta nije mogao da ostane samo sport.

Katar su obeležili i mnogi skandali. Za početak, neki od naših fudbalera našli su se na meti kritika u domaćoj javnosti zbog „deljenja“ žena. Pa su tako u Kataru morali da održe konferenciju kako bi sve to demantovali. Onda je usledio i skandal na utakmici protiv Švajcarske. Malo je reći da je ono bilo mučno gledati. Em gubimo, em smo se zamalo i pobili sa protivnicima. Zatim je usledio i skandal oko korupcije. Mi, za divno čudo, nismo bili umešani u to.

Potpredsednica Evropskog parlamenta Eva Kaili uhapšena je u decembru pod optužbom za „kriminalno organizovanje, korupciju i pranje novca“. Pored grčke poslanice, uhapšene su još tri osobe. Kaili je smenjena i trenutno je u pritvoru. Njen partner priznao je krivicu i zajedno sa bivšim evroposlanikom ostao je u zatvoru. Poslednji osumnjičeni dobio je nanogvicu.

Nova Vlada Srbije

Novu vladu čekali smo baš dugo. Punih 206 dana. Od izbora 3. aprila pa sve do 26. oktobra, kada je izglasana nova vlada kojoj je ponovo na čelu Ana Brnabić – po treći put. Još nije poznato koliko dugo će trajati njen mandat ovog puta. Predsednik Vučić najavio je da će do promena u vladi doći 2024. godine.

Novu Vladu Srbije čini veliki broj ministarstava – 25 resora i tri ministra bez portfelja. Bilo je tu i nekoliko iznenađenja za građane Srbije. U novoj vladi nema Zorane Mihajlović, Aleksandra Vulina i Nebojše Stefanovića.

Gradski izbori u Beogradu

Beograd je 20. juna dobio novog gradonačelnika – Aleksandra Šapića. Međutim, moguće je da će bivši vaterpolista već u martu naredne godine morati da se oprosti sa ovom funkcijom. Iako je od izbora prošlo svega osam meseci, opozicija spominje mogućnost da se u martu 2023. ponovo održe izbori u glavnom gradu. Da li će se to dogoditi ili ne, još se ne zna. Datum izbora određuje vlast, ali ona trenutno ima većih problema – Kosovo, ekonomska kriza i nabavka energenata. Prema procenama nekih analitičara, izbora neće biti pre jeseni naredne godine ili tek u 2024.

Kosovo

Nakon ozbiljnih turbulencija oko registarskih tablica na Kosovu i Metohiji, Beograd i Priština uspeli su da postignu dogovor. Beograd više neće izdavati registarske tablice sa nazivima kosovskih gradova, a Priština će prekinuti dalje radnje sa preregistracijom. Međutim, to nije bilo dovoljno da se tenzije na Kosovu smire. Srbi na Kosovu povukli su se iz svih institucija, pa tako i iz vlade Kosova. Mesto ministra za zajednice i povratak ostalo je upražnjeno, ali ne zadugo. Aljbin Kurti je za ovu funkciju imenovao Nenada Rašića. I tu se ništa još ne završava.

Zbog hapšenja sunarodnika i bivšeg kosovskog policajca Dejana Pantića, Srbi na severu Kosova su, 10. decembra, postavili prve barikade. Zatim su uspostavili blokade putnih pravaca koje i dalje traju. Situacija je napeta. Jedna strana barikadama zahteva puštanje uhapšenih i povlačenje specijalne jedinice Kosovske policije, dok druga – Priština, zahteva uklanjanje barikada. Obe strane prete mogućom eskalacijom sukoba. Poslednja vest je ohrabrujuća – da je Pantiću stiglo rešenje o kućnom pritvoru, što znači da će izaći iz zatvora.

Zbog odluke vlade Kosova da se izvrši preregistracija vozila sa srpskih tablica na kosovske, za 18. decembar 2022. bili su zakazani vanredni lokalni izbori na severu Kosova. Međutim, oni su ipak odloženi za april 2023. godine. Da li će pasti Kurtijeva vlada, saznaćemo tek sledeće godine. Ono što je za sada poznato jeste to da mu popularnost postepeno opada, kao i da veliki broj ljudi odlazi sa Kosova jer su nezadovoljni standardom.

Hrvatska i Šengen zona

Nova godina he za Hrvatsku početi onako kako su dugo želeli. Nakon šest godina od apliciranja za ulazak u Šengensku zonu, od 1. januara granice sa susednim državama EU su ukinute. Oni su, takođe od prvog dana naredne godine, dosadašnju valutu kunu zamenili evrom.

Srbiju, nažalost, u 2023. ne očekuju dobre vesti ni po ovom pitanju. Iako građani Srbije trenutno mogu da putuju u zemlje Šengena bez vize ili nekog posebnog odobrenja, od naredne godine neće biti tako. Građani Srbije će, pre odlaska na put, morati da podnose onlajn zahtev kroz Evropski sistem za odobravanje putovanja. Ova promena bila je planirana za januar, ali ipak se neće dogoditi pre novembra naredne godine. Zahtev će se podnositi na zvaničnoj ETIAS stranici, najkasnije 96 sati pre polaska na put. Lica starija od 18, a mlađa od 70 godina plaćaće naknadu za prijavu od sedam evra. Odobrenje bi trebalo da se dobije nakon nekoliko minuta od podnošenja zahteva i važiće tri godine. Broj putovanja u zemlje EU u tom periodu biće neograničen.

Komentari
Dodaj komentar

Povezane vesti

Ove 22 pesme su obeležile 2022. godinu
2022

Muzičko sumiranje

01.01.2023. 19:10

Ove 22 pesme su obeležile 2022. godinu

Muzika je univerzalni jezik i ima moć da nam probudi emocije, da nas inspiriše, ali i da nas uteši i učini da se osećamo kao da nismo sami, jer postoji još neko ko razume kako se osećamo.
Close
Vremenska prognoza
few clouds
16°C
26.04.2024.
Beograd
Wind
PM2.5
5µg/m3
PM10
6µg/m3
UV
UV indeks
1
AQI indeks
1

Oni su ponos Srbije

Vidi sve

Najnovije

Vidi sve

Iz drugačijeg ugla

Vidi sve