Sastav novog kabineta
Nova vlada – stari problemi
Gotovo sedam meseci posle aprilskih izbora Srbija će, po svemu sudeći, da dobije novu vladu.
Neophodno je, praktično, još samo da, najverovatnije već za vikend, zasedaju Predsedništvo i Glavni odbor Srpske napredne stranke, na kojem će biti finalizirani personalni detalji, pa da nova mandatarka, a stara premijerka, Ana Brnabić pred poslanike Skupštine Srbije izađe sa predlogom sastava novog kabineta.
Ovog puta, međutim, zaista nije važno ko će popuniti 25 ministarskih fotelja (četiri više nego u dosadašnjoj) jer će se nova vlada suočavati sa starim problemima, sa kojima se i ova tehnička nekako nosi. A u perspektivi ti problemi mogu da postanu samo još gori.
Stvar je u tome da će politika nove vlade, kao i dosadašnje, biti uslovljena pre svega međunarodnim okolnostima, odnosno situacijom oko rata u Ukrajini. U tom okviru kretaće se i sve drugo što se tiče spoljne, ali dobrim delom i unutrašnje politike. To se, naravno, odnosi na energetsku krizu, probleme sa poskupljenjem goriva i osnovnih životnih namirnica.
Na spoljnom planu, rat u Ukrajini će i te kako uticati na pitanje rešavanja kosovskog problema, a još više na proces evrointegracija Srbije, koji je već duže vreme prilično zamrznut.
Ima mišljenja da bi personalni sastav vlade mogao da ukaže na to da li će srpska spoljna politika da se nagne na jednu stranu – Zapad ili Istok. Zvuči logično, ako se ima u vidu da u sadašnjoj vladi te dve opcije relativno balansiraju. Međutim, ni to ne mora da bude siguran pokazatelj jer je i do sada vlada često postupala tek kada bi se o određenoj temi izjasnio predsednik republike. Teško je i zamisliti da će u budućnosti biti nešto drugačije.
Jedno je sigurno. Ova vlada biće najbrojnija u poslednje dve decenije posle vlade Mirka Cvetkovića iz 2008. godine. Cvetkovićev kabinet jeste, doduše, imao "samo“ 24 ministarstva, ali je zato imao još jednog ministra bez portfelja i jednog potpredsednika bez ministarstva i resora, što je zajedno sa premijerom davalo 27 članova.
Setiće se neki kako je pre desetak godina najavljivano da će broj ministarstava ubuduće biti svega 15 (da će biti smanjen čak i broj poslanika), ali to se nikad nije desilo, pa neće ni sad. Najmanje ministarstava (16) imale su vlade iz 2014. i 2016, ne računajući opet potpredsednike vlade bez resora i ministre bez portfelja. Premijer je oba puta bio Aleksandar Vučić.
Kada je reč o ministarstvima u budućoj vladi, jedno je potpuno novo – Ministarstvo za javna ulaganja, a neka su "rasparčana“ pa su od njihovih delova pravljena nova ministarstva.
Ministarstvo za javna ulaganja će, inače, biti zaduženo za koordinaciju i realizaciju projekata obnove i unapređenja objekata javne namene.
Iz portfelja prosvete, nauke i tehnologije nastaće dva – prvo je Ministarstvo prosvete, a drugo Ministarstvo nauke, tehnološkog razvoja i inovacija.
Slično je prošlo i dosadašnje Ministarstvo kulture i informisanja, od kojeg će nastati zasebno Ministarstvo kulture, kao i Ministarstvo informisanja i telekomunikacija.
Iz dosadašnjeg Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija takođe su nastala dva nova – Ministarstvo unutrašnje i spoljne trgovine i Ministarstvo turizma i omladine – koja je turizmu pripojena nakon što je odvojena od Ministarstva sporta.