Kolumna
Čudotvorni eliksir mladosti
Voditi uredan život, raditi ono što volite, svakako pozitivno utiče na fizičko i psihičko zdravlje, ali život po striktnim pravilima ‒ bilo da su u pitanju uputstva za sreću ili zdravlje ‒ zna da opterećuje, da izazove opsesivno-kompulsivne poremećaje, anksioznost ili neki drugi psihički problem.
Rutina jeste sastavni deo života, neke stvari su prosto neizbežne: ona je navika, kao što su svakodnevne aktivnosti, ali može da ima i svoju lošu stranu ako vodi u jednoličnost i dosadu.
Ono što danas mediji i društvene mreže poručuju, u raznim marketinškim kampanjama, narušava uobičajenu rutinu, zbunjuje i opterećuje ljude ‒ osećaju se uplašeno i dezorijentisano kao da su izgubili kompas života.
Nude se laka i brza rešenja, rešava se svaki problem i sve se leči ‒ od hemoroida preko čira i artritisa do erektilne disfunkcije. To što neke stvari idu s godinama, jer su prirodni proces, poput starenja, uopšte nije bitno jer je starenje predrasuda, nešto što je u našem umu, stvar lične percepcije ‒ takav se utisak stiče ako bacite pogled na reklame.
Kolagen je, na primer, važan protein, ali njegova uloga s godinama postaje značajno manja: koža nije elastična kao u mladosti, bore su sve izraženije, koža počinje da visi, mišićna masa se smanjuje, što ima za posledicu gomilanje sala na stomaku, kosti i zglobovi postaju osetljiviji.
Proizvodnja kolagena u organizmu značajno opada s godinama, a ono što može da uspori taj proces jeste zdrav način života: ishrana, san, fizička aktivnost i kontrola stresa, jer život bez stresa nije moguć.
Suplementi kolagena verovatno mogu da pomognu, ali ne i da čine čuda kako se poručuje u marketinškim kampanjama iza kojih stoje ljudi zaposleni u kompanijama koje ga proizvode.
Ozbiljni mediji pišu da ne postoji nijedno validno medicinsko istraživanje koje može da potvrdi magičnu moć mnogih suplemenata, pa ni kolagena, ali marketing se ne obazire na istraživanja niti ga ona obavezuju.
Sa sedamdeset godina ne možete izgledati kao da ste četrdeset godina mlađi, bez obzira na to što tvrde da možete oni koji reklamiraju suplement kolagena.
On se promoviše kao čudotvorni eliksir mladosti, što je naivno i neozbiljno, ali veliki broj ljudi veruje u nemoguće.
Upravo su oni ciljna grupa tih marketinških kampanja, ne samo za suplemente kolagena, nego i za sve druge.
Ono što unosi dodatnu konfuziju jeste kako ih uzimati i koji su najbolji, a imate kontradiktorne informacije o njihovim benefitima pa se snađite u tom medijskom lavirintu.
Čak i popularni suplementi za lečenje nekomplikovanog uvećanja prostate, odnosno ono što oni sadrže, nemaju naučne dokaze pa se svode na placebo efekat.
Dakle, neki suplementi kao dodatak ishrani svakako jesu korisni, pogotovo kod bolesnih i starijih ljudi, dok je efekat drugih sporan.
Ali, kada je profit u pitanju, zdravlje je u drugom planu.
Da li od suplemenata ima više koristi ili štete jeste važno pitanje, ali na njega često ne dobijate odgovor.
Nije nova konstatacija da je oduvek bilo dobrih i loših ljudi, pametnih i manje pametnih, i da su mnogi genijalni pojedinci, naučnici i umetnici, bile neshvaćeni i predmet podsmeha prosečne većine.
Ali, niko nije toliko samouveren kad govori o onome u šta se uopšte ne razume kao intelektualno ograničen čovek. Niko nije toliko zadrt, netolerantan i podložan manipulaciji kao on.
Ubeđivaće vas da su njegove deluzije stvarne, da je moguće naučiti sve, promeniti život za pet minuta i verovaće da čovek može da bude večno mlad i besmrtan. Ako mu se suprotstavite, pobesneće i biće spreman na sve. Obično uz glupost ide zloba, mada to nije pravilo, dok pametan svet ima empatiju, toleranciju i ne veruje u sve što mu mediji serviraju ‒ sumnja i proverava.
Pametni ljudi znaju da nije istinito ono što zvuči lako i neverovatno. Jasno je da bilo koja industrija, pa i farmaceutska, svoje proizvode prodaje u šareno upakovanu laž.
Neka profesionalna etika bi ipak trebalo da postoji, mada, danas, u mnogim sferama ne postoji.
Zato imamo jedan paradoks: reklamiranjem suplemenata koji bi trebalo da smanjuju stres postiže se obrnuto.
Loša reklama kolagena povećava hormon stresa, kortizol, umesto da ga smanji. Preterivanje u marketingu je ono što je Bodrijar nazvao antireklamom jer je reklama sama sebi svrha: što je viralnija na internetu, to je zarada veća.
Protein kolagen nalazi se u hrani biljnog i životinjskog porekla, ali se on u organizmu, posle pedesete, prema istraživanjima, smanjuje za pedeset odsto, a kod ljudi starijih od sedamdeset godina čak više od sedamdeset posto.
Jedini način da se prirodni proces uspori, ali ne i zaustavi, jeste pomenuti zdrav način života. Mogu verovatno da pomognu i suplementi, ali ne mogu da vas podmlade i zaustave starenje, kako neodgovorno poručuju oni koji ih reklamiraju i prodaju.
Napredak u medicini uticao je da se mnoge nekad neizlečive bolesti sada leče ili bar drže pod kontrolom.
Ali, i tu imamo paradoks ‒ s jedne strane, ljudi mogu da poboljšaju kvalitet života i žive duže ako usvoje zdrave navike, dok, s druge, ima stvari na koje ne mogu da utiču. Kao što su drastične klimatske promene (nemamo više četiri godišnja doba), zagađen vazduh i genetika.
Kada su klimatske promene u pitanju, teško je i fizički i mentalno izdržati drastične temperaturne oscilacije ‒ kako se prilagoditi ako je danas, na primer, 30 stepeni, a sutra 15, retoričko je pitanje.
Čovek se na sve navikava, rekao je Dostojevski, ali je rekao i da tajna života nije u tome da čovek samo živi, nego u tome zašto živi.
Da li će neko baš na sve da se navikne i da podnese bez ikakvih posledica, individualno je: suština je u tome ih podnese što je moguće bezbolnije. Da nauči da živi sa svojim ožiljcima i krene dalje jer čak i kad se čini da je sve izgubljeno, da nema nade, razlog ipak postoji i on je odgovor na egzistencijalističko pitanje ‒ zašto?
Eliksir večne mladosti je fikcija ‒ za besmrtnost ne postoji nikakav suplement.
Razumni ljudi to znaju kao što znaju da se na svetu najčešće dešavaju nerazumne stvari.