Život
22.02.2022. 08:05
Lena Munitlak i Teodora Stojanović

Večiti ideal

Kult mladosti i njegove žrtve

starenje
Izvor: Shutterstock

Već vekovima ljudi tragaju za eliksirom mladosti i načinom da se produži život.

U prošlosti životni vek je bio kraći, bolesti su bile češće, a razni eliksiri i neortodoksne prakse dolazili su sa obećanjem produžetka života i održavanja organizma u savršenom stanju. Kada telo prestane da sluša kao što je nekada to radilo, ili kada godine i društvena očekivanja sprečavaju ostvarivanje želja, mladost je uvek predstavljala ideal čije vrednosti smo svesni tek kada ostarimo.

Kleopatra se kupala u mleku i tako negovala svoju kožu, a žene iz elizabetanskog perioda su na lice stavljale tanko sečeno meso da bi uklonile bore i održale mladalački izgled. Čak su i istraživači novog kontinenta, poput Huana Ponsea, gajili ideje o izvoru mladosti na Floridi, koji su tražili godinama, ali ga nikada nisu našli.

Društvo je uvek uzdizalo mladost na pijedestal, kao period života kada je vitalnost na najvišem nivou, međutim, mudrost je nešto što donose godine, a u mladosti je nema mnogo. Kako onda premostiti tu razliku i postići idealno postojanje u kome su vitalnost i mudrost istovremeno prisutne?

Na vrata kuca industrija podmlađivanja. Operacije, suplementi, injekcije i razni tretmani su samo arsenal u borbi sa prirodnim tokom vremena. Podmlađivanje može biti samo površno, kako bi se obrisali vidljivi znakovi starosti, a može da bude i iznutra, kada se određenim suplementima, ishranom... osnažuju i "podmlađuju" naši vitalni organi.

Period nakon Prvog svetskog rata doneo je značajne pomake u oblasti podmlađivanja, od operacija čiji je cilj bio da poboljšaju rad reproduktivnih hormona, do raznih hranljivih tretmana za kožu koji su obećavali instant rezultate. Iako su se medicina i njena diskutabilna grana eugenika fokusirale na produžetak života i njegov kvalitet, veliki deo društva zadržao se na spoljašnjim manifestacijama mladosti.

Veoma popularna terapija u međuratnom periodu bila je električna stimulacija tela, mašinom koja se zvala Overbek podmlađivač, naučnika Ota Overbeka. On je osmislio terapiju strujom koja je puštana kroz delove tela u kojima je postojao problem kako bi se "deo izgubljene životne energije vratio u njega“. Iako je kasnije dokazano da njegova terapija i količina struje koju je puštao nisu mogle ništa da promene, elektroterapija je bila izuzetno popularna metoda održavanja vitalnosti.

U savremenom društvu veliku ulogu u održavanju kulta mladolikosti igraju društvene mreže. Savršenstvo koje se tu plasira kroz različite filtere donosi idealni prikaz ljudske lepote kome svi žele da se približe. Filteri su možda najbanalniji način da čovek usavrši svoj imidž na društvenim mrežama, ali nastaje problem kada se lice u realnosti toliko razlikuje od onog digitalnog da dolazi do poremećaja percepcije sopstvenog lika i želje da i ogledalo pokaže ono što se vidi na Instagramu.

Strah od starenja preneo se i na mlađe generacije, koje i dalje žive u tom zlatnom dobu mladosti, pa su i oni postali opsednuti održavanjem savršenog izgleda. Kozmetička industrija u svetu vrednuje se na više od 500 milijardi dolara, prema podacima iz 2021. godine. Kreme, serumi, maske i tretmani stvoreni da kožu održe u svom mladolikom obliku postali su neizbežna tema raznih influensera.

Injekcije i operacije su druga, mnogo ozbiljnija, strana praćenja trendova na društvenim mrežama. Kako, zaboga, da imate bore u doba kada je mladost najvrednija valuta na internetu? Iako smo okruženi poznatim ličnostima, ali i "običnim" ljudima koji su se prekomernim estetskim operacijama "unakazile“ do neprepoznatljivosti, društvo i dalje nije potpuno odbacilo takav pristup ulepšavanju. 

Ipak, nije sve u izgledu. Estetski pristup podmlađivanju je najprimetniji jer se u medijima i na društvenim mrežama najčešće o njemu govori, ali je možda značajniji pomak i onaj o kome treba više govoriti, onaj koji se odvija na polju medicine i tiče se pronalaženja "eliksira mladosti“.

Kompanija "Sitris farmaceutikals“ je na osnovu sastojka iz crvenog vina, resveratrola, razvila lek koji je imao odličnu učinkovitost na životinjama. Ipak, nisu uspeli da prenesu taj uspeh na ljude. Trenutno se testiraju tri leka koja bi mogla da doprinesu produžetku životnog veka za 10 do 20 odsto. Jedan je metmorfin koji se koristi u lečenju dijabetesa, drugi je rapamiucin koji smanjuje stopu odbijenih transplantacija organa. Treći, i možda najzanimljiviji lek je iz porodice senolitika, lekova koji čiste telo od ćelija koje još nisu umrle, ali su prestale da se razmnožavaju i luče toksine koji nepovoljno utiču na zdrave ćelije i izazivaju starenje.

Posledice razvitka ovih lekova naizgled deluju potpuno pozitivno: duži život, više vremena za druženje, ostvarivanje snova i svega ostalog što čovek može da poželi. Ipak, moramo se zapitati da li je ovako nešto humano i potrebno u društvu koje se toliko brzo brojčano uvećava? Da li društvo u svom sadašnjem stanju zaslužuje eliksir mladosti koji bi već staru populaciju zapadnih zemalja učinio još starijom?

Društvo je konstruisano tako da najmlađi i najstariji zavise od onih u sredini, onih koji su radno sposobni, međutim, u relativno razvijenim zemljama društvo uporno stari jer se rađa manje dece, a stariji žive sve duže. Kako onda opravdati produžetak života od prosečnih 80 na 150 godina? Ako nemamo dovoljno mladih da nastave razvoj društva, osuđeni smo na staro društvo, koje se svom snagom drži za ideju dugovečnosti.

Svedoci smo činjenice da se produžetkom životnog veka pomera i granica odlaska u penziju, ali dokle će to moći da se pomera je odlično pitanje s obzirom na to da bismo za tridesetak godina možda gledali zaposlene ljude od 80 kojima je penzija još daleko. S druge strane, ako se odlazak u penziju fiksira, a životni vek znatno produži, ostaje problem kako će sve manje mladih ljudi izdržavati toliki broj starog stanovništva.

Stručnjaci takođe upozoravaju da se produžetkom života bez fizičkih bolesti ne rešava problem mentalnih bolesti koje postaju sve prisutnije u modernom društvu. Nijedno istraživanje do sada nije pokazalo napredak u polju mentalnog zdravlja na duže staze. Pored toga, moramo se osvrnuti i na činjenicu da bi duži život doneo i više nadmetanja među ljudima u oblasti njihovog uspeha. U ludom dobu globalizma ljudima je stalo da postignu što više do kraja života pa je gotovo sigurno da bi "eliksir mladosti" samo produžio period jurnjave za ciljevima koji svaki dan postaju sve veći.

Iz godine u godinu plasira se sve veći broj suplemenata koji obećavaju poboljšanje opšteg stanja, lakši san, više energije, bolju probavu, mršavljenje i smanjivanje količine štetnih materija u organizmu, a sve s ciljem da povećaju vitalnost i održe organizam u optimalnom stanju funkcionisanja. Oni koji imaju dovoljno novca da se opskrbe svim tim pilulama gotovo religiozno pristupaju pitanju vođenja zdravog života.

Svi ovi pokušaji produžetka života i očuvanja mladosti dolaze od sve većeg straha modernog čoveka od smrti. Crkva nije ono što je nekad bila pa je utehu teško naći u ideji raja i večne slobode među oblacima. Tako se sve više novca vrti u svrhe poboljšanja tehnologija i supstanci koje bi bilo kakve znakove starenja svele na minimum.

Moramo se zapitati - gde se nalazi granica između dobronamerne nauke i eugenike, koja bi društvo usavršila do te mere da nepoželjne karakteristike ne postoje. Na pitanje da li se krećemo ga besmrtnom društvu putnika kroz svemir, odgovor može dati jedino vreme, koga se toliko i plašimo.

Megamilijarderi već odavno svoj novac usmeravaju ka istraživanju odlaganja starenja na neodređeno vreme, a nama običnim smrtnicima ostaje da se nadamo da (ne)će zadržati rezultate samo za sebe i poneti ih na Mars kada Zemlja više ne bude dovoljna za život. Do tada se nastavlja misija otkrivanja na koji način je vreme kodirano biologiji čoveka.

Komentari
Dodaj komentar

Povezane vesti

Dobro se drži, a rođen je pre 10.000 godina (FOTO)
Praistorijski čovek

Živeo u Lepenskom viru

17.12.2021. 20:05

Dobro se drži, a rođen je pre 10.000 godina (FOTO)

Zahvaljujući revolucionarnom projektu srpskih naučnika i inovatora, možemo da vidimo kako je izgledao praistorijski čovek iz Lepenskog vira! Verno prikazano digitalno lice je animirano i “oživljeno” uz pomoć vrhunske Metahuman tehnologije, razvijene u Srbiji.
Foto
Close
Vremenska prognoza
broken clouds
6°C
17.04.2024.
Beograd
Wind
PM2.5
5µg/m3
PM10
6µg/m3
UV
UV indeks
1
AQI indeks
1

Oni su ponos Srbije

Vidi sve

Najnovije

Vidi sve

Iz drugačijeg ugla

Vidi sve