Život
23.04.2025. 02:50
R. E.

Svalbard

Najseverniji aerodrom na svetu ima OZBILJAN PROBLEM (FOTO)

Svalbard aerodrom
Izvor: Shutterstock

Zamrznuta prostranstva Arktika postala su jedno od svetskih žarišta.

Težnja Donalda Trampa da SAD preuzme Grenland i rastuće interesovanje Rusije i Kine za otvaranje morskih puteva duž severne obale Sibira, stavili su ove udaljene regione u centar pažnje.

Međutim, novootkrivena popularnost Arktika ne ogleda se samo u geopolitici. Destinacije duž arktičkog kruga, od Aljaske do Laponije, beleže rekordan broj posetilaca u potrazi za avanturom, koji žele da istraže krajnje granice planete.

Do jednog od najudaljenijih delova Zemlje, zapravo, je prilično lako doći.

Aerodrom Svalbard, na istoimenom norveškom arhipelagu, je najseverniji aerodrom na svetu sa redovnim komercijalnim letovima.

Dve avio-kompanije, "SAS" i "Norwegian", lete tokom cele godine između aerodroma u Longjerbijenu, glavnom naselju na ostrvima, i norveškog kopna, koje se nalazi više od 800 kilometara južno.

Takođe, aerodrom redovno prima čarter letove i privatne avione.

Svalbard aerodrom
Izvor: ShutterstockAerodrom Svalbard

Međutim, s obzirom na to da je Arktik jedan od ekološki najkrhkijih regiona na svetu, aerodrom Svalbard trpi posledice klimatskih promena.

Kada je početkom 1970-ih izgrađena pista duga 2.300 metara, niko nije očekivao da će se sloj permafrosta na kojem je izgrađena početi da se topi – što se upravo dešava.

Permafrost je tlo koje je ostalo zamrznuto najmanje dve godine. Zagrevanje i odmrzavanje permafrosta postalo je značajan problem za Svalbard, jer dovodi do nestabilnosti koje utiče na zgrade i infrastrukturu i povećava rizik od klizišta i lavina.

"Tokom letnjih meseci moramo pažljivo da proveravamo pistu svakog dana, jer bi zemlja u svakom trenutku mogla da se slegne. Ovo je izazov za koji očekujemo da će se vremenom samo pogoršati", rekao je za CNN menadžer aerodroma Ragnhild Komisrud.

permafrost topljenje
Izvor: ShutterstockTopljenje permafrosta

Teško je preceniti značaj te piste za oko 2.500 stanovnika Svalbarda. Ukoliko bi se ​​zatvorila, većina njihovih osnovnih zaliha morala bi da stigne brodom, što može da potraje i do dva dana u oba smera.

S jedne strane, lokalna zajednica ima veliki interes da pomogne u sprečavanju globalnog zagrevanja i očuvanju netaknute prirode arhipelaga. S druge strane, sve do nedavno, veliki deo lokalne privrede se, skoro u potpunosti, oslanjao na ugalj.

Svalbard je bogat nalazištima uglja, tik uz duboke fjordove bez leda, što ga čini pogodnim mestom za rudarstvo.

Prema Svalbardskom sporazumu iz 1920. godine, koji su potpisale, između ostalih, SAD, Japan i mnoge zemlje Evropske unije, Norveška ima suverenitet nad ostrvima, ali i druge zemlje potpisnice imaju pravo da razvijaju ekonomske aktivnosti na arhipelagu.

Kao rezultat toga, Norveška, Švedska i Sovjetski Savez (a kasnije i Rusija) su uspostavile rudarske operacije u ovoj oblasti u prvoj polovini 20. veka.

U vremenima povećane ekološke osetljivosti, posebno u zemlji poput Norveške, čije se kopno skoro u potpunosti napaja obnovljivim izvorima energije, ova zavisnost od uglja bila je teška tema u poslednje vreme.

Tokom poslednje decenije, rudnici kojima su upravljali Norvežani gasili su svoju proizvodnju. Sveagruva, jedan od najvećih i najproduktivnijih rudnika na Svalbardu, zatvoren je 2020. godine. Ruski rudnik uglja u Barentsburgu, drugom po veličini naselju na ostrvu, ostaje otvoren, ali navodno smanjuje proizvodnju.

Barentsburg, rudnik uglja na Arktiku
Izvor: ShutterstockBarentsburg, rudnik uglja na Arktiku

Svalbard je takođe bio veliki potrošač uglja, koristeći ga za grejanje i proizvodnju električne energije za lokalnu zajednicu. Prelazak na alternativne izvore energije nije bio samo pitanje ekologije, već je od toga zavisila budućnost zajednice.

Elektrana na ugalj u Longjerbijenu je konačno zatvorena 2023. godine. Zamenila ju je nova elektrana na dizel, što nije idealno rešenje, jer je emisija ugljenika još uvek visoka, ali je skoro prepolovljena zahvaljujući novoj elektrani.

Pošto je ugalj uglavnom nestao, Svalbard se okrenuo turizmu kao svojoj glavnoj ekonomskoj delatnosti. Ključnu ulogu u tome ima aerodrom, a permafrost se topi…

Komentari
Dodaj komentar

Povezane vesti

Površina Zemlje PREVRUĆA ZA ŽIVOT mogla bi da se UTROSTRUČI
globalno zagrevanje

Klimatske promene

03.03.2025. 04:05

Površina Zemlje PREVRUĆA ZA ŽIVOT mogla bi da se UTROSTRUČI

Ako globalne temperature porastu za samo 0,5 °C iznad sadašnjih nivoa, površina Zemlje koja će postati prevruća za život utrostručiće se, upozoravaju naučnici.
Close
Vremenska prognoza
clear sky
16°C
23.04.2025.
Beograd
Wind
PM2.5
5µg/m3
PM10
6µg/m3
UV
UV indeks
1
AQI indeks
1

Oni su ponos Srbije

Vidi sve

Najnovije

Vidi sve

Iz drugačijeg ugla

Vidi sve