Biznis
27.05.2022. 14:12
Marko R. Petrović

Davos

Ekonomija između pandemije i agresije

Svetski ekonomski forum Davos
Izvor: Shutterstock

Kada su se poslednji put vodeći svetski političari, izvršni direktori i milijarderi okupili u malom švajcarskom planinskom selu Davos da razgovaraju o najvećim problemima društva i iznesu svoje predloge za rešenja, virus korona koji je tada već harao Kinom nije bio ništa više od daleke pretnje. Ekonomija je bujala, a veliki oružani sukob na tlu Evrope, uprkos tenzijama koje su i tada postojale, nije se nalazio na listi najvećih rizika ni kod koga od prisutnih.

Više od dve godine kasnije, skup se ponovo održao, ali u svetu koji je prvo pandemija kovida 19 u međuvremenu prevrnula naglavačke, a sada je još dodatno trese ruska invazija na Ukrajinu, koja je već odnela desetine hiljada života, a milione pretvorila u izbeglice.

Pitanje je, naravno, koliko je sve to pogodilo bogate i moćne koji su stigli u Davos na Svetski ekonomski forum.

Svetski milijarderi su, prema podacima koje je "Oksfam“ saopštio u januaru, svoja bogatstva uvećali za oko pet triliona dolara tokom pandemije. Desetoro najbogatijih ljudi na svetu više je nego udvostručilo svoje bogatstvo između marta 2020. i novembra 2021. godine. U međuvremenu desetine miliona ljudi širom sveta gurnuto je preko granice ekstremnog siromaštva, dok se svetska ekonomija urušava, a mnoga domaćinstva zavise od ekonomske podrške svojih vlada.

U nastupima vodećih svetskih ekonomista i finansijskih stručnjaka nema toliko optimizma kada je u pitanju ekonomska budućnost. Mnogi predviđaju i da će Evropa uskoro ući u recesiju, iako predsednica Evropske centralne banke Kristin Lagard ima drugačije viđenje stvari.

Rat u Ukrajini je, svakako, jedna od glavnih tema kojom su se bavili svetski lideri okupljeni u Davosu. Iako nije strana u sukobu, konflikt neminovno utiče i na položaj Srbije, koja je i dalje pod pritiskom da se, iako se politički odredila osudivši rusku agresiju i podržavši teritorijalni integritet Ukrajine, pridruži evropskim sankcijama protiv Moskve.

Zbog toga je i predsednik Srbije Aleksandar Vučić ponovo u Davosu preneo poruku da Srbija ne može da menja politiku "kako neko pomisli“ i istakao da je Srbija na putu ka Evropskoj uniji, da je zahvalna na podršci koju od nje dobija, ali da je potrebno da se razume i njena pozicija, a ne samo da se ponavlja šta se od nje očekuje.

"Ako hoćemo da idemo ka Evropskoj uniji, potreban je dvostrani pristup, da osetimo poštovanje“, rekao je Vučić.

Na skupu "Diplomatski dijalog o Zapadnom Balkanu“, na kojem je bilo i svetskih i regionalnih lidera, a prisustvovao mu je i specijalni izaslanik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak, Vučić je, kako je rekao za RTS, kazao da su pričali i o "padu popularnosti EU u Srbiji i koja je naša, a koja njihova krivica“.

"Možda smo mi krivi što ne govorimo šta ste nam sve pomogli i šta radimo zajedno, ja stvarno mislim da Srbija mora da bude na evropskom putu, to zaista mislim. Jer, znate, lako je uključiti samo emocije i politiku može mi se da budem protiv svega – zemlja mora da živi, zemlja mora da preživi, zemlja mora da ide napred i za to nam je potrebna Evropska unija“, kaže Vučić.

Naveo je da je pored toga govorio i o problemima sa kojima se Srbija suočava.

"To je da svaki dan poruke koje čujemo su priznajete nezavisno Kosovo ili uvedite sankcije. Ljudi, polako, imamo mi i svoju zemlju i svoje državne organe, imamo svoje odluke i drugačiju situaciju. Vi sada pričate o teritorijalnom integritetu Ukrajine, niste tako pričali pre 23 godine. Danas pričate o podršci rezolucijama UN, kada smo mi u pitanju tada zaboravite Rezoluciju UN 1244.

Morate da uzmete posebnost Srbije jer zaista posebnost postoji, jer samo je Srbija bombardovana i napadnuta od strane NATO zemalja. Mnoge od njih su i članice EU. Dakle, morate da imate tu vrstu posebnosti u glavi kada sa nama o tome razgovarate“, naglasio je Vučić.

No, nisu sve vesti loše. Predsednik Srbije razgovarao je i sa predsednicom američke Eksport-import (EXIM) banke Ritom Džo Luis o finansiranju važnih projekata u Srbiji, posebno u oblasti energetike.

"Mnogo sam razgovarao o tome kako možemo da se postavimo danas u svetu, a razgovarao sam i sa šeficom američke Eksim banke, o velikom zajmu u budućnosti, za značajne energetske projekte, za solarne, a kasnije i hidroprojekte. To je bio odličan sastanak, kratak, ali konkretan, brz. Dobro smo se dogovorili i verujem da ćemo uskoro izaći sa konkretnim planovima“, rekao je Vučić.

Bio je optimističan i u pogledu budućnosti i širenja inicijative "Otvoreni Balkan“. Novom crnogorskom premijeru Dritanu Abazoviću upućen je poziv da se priključi inicijativi i da učestvuje na narednom sastanku koji će biti održan u Ohridu.

Naglasio je da će nastaviti da razvijaju inicijativu "Otvoreni Balkan“, ali da neće nikoga da mole.

"Niko nama ne treba za uspeh te priče jer ta priča ima zagarantovan uspeh. Dobrodošli ste svi uvek, a da li da nekog molimo ili ne? Pa zašto bismo to radili? Ljudi će videti mnogo dobrobiti od ’Otvorenog Balkana’, ja verujem već i tokom ovog leta, tokom zime svakako. Sve to ide sporo, teško, pod velikim međunarodnim pritiscima, jer neki nemaju upravljački volan pa im se ne sviđa ta ideja, neki drugi su protiv zato što u tome vide velikosrpsku ideju, neki treći su protiv zbog ne znam čega, a to je jedna sjajna ideja koja nas sve povezuje i koja nas zajednički vodi u budućnost u kojoj mi donosimo odluke o svojoj sudbini – nismo primorani, nismo naterani ni od koga drugog, mi brinemo o sebi, svojoj deci i svojoj budućnosti“, objasnio je Vučić.

Kada je reč o predstojećem razgovorima sa Ruskom Federacijom o gasu, možda i sa predsednikom Vladimirom Putinom, kao i koja je cena gasa prihvatljiva za našu privredu, Vučić kaže da ne može da insistira na tome.

"Naša cena gasa posle 31. maja bi bila na tržištu preko 1000, sa transportom i posrednicima 1300 dolara po 1000 kubnih metara, 1200 ili 1300 dolara, to su ogromne cene. Verujem da ćemo dobiti fer cenu, uvek smo od naših ruskih partnera imali fer cenu, uvek smo imali sigurnost u snabdevanju. Za nas ono što je bilo delimično problem su količine, verujem da ćemo količine ovoga puta rešiti i ja se uzdam u to, nemam nikakvih sumnji da će rezultat mogućeg razgovora biti dobar“, poručio je Vučić.

Komentari
Dodaj komentar

Povezane vesti

Ko bi da vidi "zatvoreni Balkan“?
Edi Rama i Olaf Šolc 26.4.2022.

Regionalna saradnja

27.04.2022. 07:10

Ko bi da vidi "zatvoreni Balkan“?

Kada su februara 1991. godine četiri zemlje nekadašnjeg "istočnog lagera“ – Mađarska, Poljska, Češka i Slovačka – formirale Višegradsku grupu, pred sobom su imale jedan cilj – što lakše i što brže postati članicama NATO-a i Evropske unije. U tome su i uspele.
Close
Vremenska prognoza
few clouds
8°C
19.04.2024.
Beograd
Wind
PM2.5
5µg/m3
PM10
6µg/m3
UV
UV indeks
1
AQI indeks
1

Oni su ponos Srbije

Vidi sve

Najnovije

Vidi sve

Iz drugačijeg ugla

Vidi sve