Male čestice velika šteta
Mikroplastika – nevidljiva pretnja koja postaje globalni ekološki problem
Pre 20 godina naučnici su prvi put ukazali na problem nagomilavanja sićušnih plastičnih čestica u životnoj sredini, nazvanih mikroplastika.
Danas, nakon više od 7000 naučnih studija, jasno je da mikroplastika predstavlja globalnu pretnju koja zahteva hitnu akciju. Prisustvo ovih mikroskopskih čestica zabeleženo je u najudaljenijim delovima planete, u životinjama, pa čak i u ljudskom organizmu.
Mikroplastiku čine plastične čestice manje od pet milimetara koje potiču iz različitih izvora.
One su deo kozmetičkih proizvoda, ispiraju se iz sintetičkih tkanina, nastaju raspadanjem većih plastičnih predmeta ili kao otpad iz industrijskih procesa. Iako male, ove čestice imaju ogroman uticaj na životnu sredinu.
U studiji iz 2020. godine procenjeno je da između 0,8 i tri miliona tona mikroplastike svake godine završi u okeanima. Do 2040. godine, emisije mikroplastike mogle bi se udvostručiti, čak i ako bi se proizvodnja plastike zaustavila.
Mikroplastika je otkrivena u više od 1300 životinjskih vrsta, uključujući ribe, ptice i sisare.
Životinje često greškom unose ove čestice misleći da su hrana. Nije samo životinjski svet ugrožen. Mikroplastika je pronađena u vodi koju pijemo, vazduhu koji udišemo, kao i u hrani koju konzumiramo. Istraživanja su pokazala njeno prisustvo u morskim plodovima, soli, pivu i čaju, ali i u plućima, jetri, bubrezima, pa čak i u krvi i mozgu ljudi.
Naučnici još istražuju dugoročne zdravstvene efekte, ali već sada se ukazuje na povezanost sa upalama, oksidativnim stresom, poremećajima imunološkog sistema, pa čak i genotoksičnošću, što može izazvati mutacije i rak.
Neke zemlje već su uvele zakone kojima se reguliše upotreba mikroplastike, ali to nije dovoljno. UN-ova Globalna plastična konvencija, čiji se nastavak pregovora očekuje u novembru, predstavlja priliku za kreiranje globalnog odgovora.
Cilj je smanjenje proizvodnje plastike, uz posebne mere za smanjenje mikroplastike.