Koncerti za uživanje
Andrej Korobeinikov: Šta će nam slavni ruski pijanista svirati u Kolarcu
Slavni ruski pijanista Andrej Korobeinikov održaće u petak koncert u Velikoj dvorani Kolarčeve zadužbine, u okviru ciklusa “Steinway & Sons“. On je, u izjavi za Tanjug, rekao da "u doba pandemije i onlajn koncertnih sadržaja veruje u svet uživo“.
Koncertni repertoar večeri činiće Betovenova “Sonata br. 24, op. 78“, Šubertova “Fantazija Wanderer C-dur, op. 15“, Rahmanjinove “Etide Tableaus op. 39 (3, 1, 6)“ i “Slike sa izložbe“ Musorgskog.
“Veoma smo srećni što imamo tako obiman i genijalan repertoar. Sviram dela koja mislim da su genijalna i koja me takođe čine veoma uzbuđenim... Svaki koncert je jedno putovanje, jedna priča, pa je svako delo predivno i uzbudljivo na svoj sopstveni način“, izjavio je Korobeinikov Tanjugu.
Kako Navodi “Slike sa izložbe“ Modesta Musorgskog je “remek-delo koje ne pripada samo 19. veku, već i 22. i čak 23. veku“ - epohalno i stilistički je bezvremeno i u slušaocima otkriva još uvek neotkrivene fantazije.
Šubertova “Fantazija Wanderer C-dur, op 15.“, kako kaže, predstavlja posebnu priču, ili čak i svojevrsni film, i dodaje da je “zaista neverovatna“, dok Rahmanjinove “Etide Tableaus op. 39“ “hipnotišu slušaoce kao poeme Šarla Bodlera“.
“Betovenova sonata biće pomalo neobična slušaocima, s obzirom na to šta publika generalno misli o Betovenovim delima i na šta ona asociraju, ali ovo je jedna neverovatna lirska sonata“, ističe Korobeinikov i dodaje da pri sviranju Betovenovih dela, muzičari moraju “prodreti u um“ ovog slavnog kompozitora, te da na neki način moraju biti i dobri glumci.
Umetnik dodaje da mu se dopada kada mu posle koncerta ljudi prilaze da iskažu svoja mišljenja o različitim delima koje izvodi i što pritom ima prilike da vidi toliko različitih ličnosti sa toliko različitih mišljenja i ukusa.
Korobeinikov je na prve časove kalvira krenuo sa pet godina, a samo tri godine kasnije debitovao je na svom prvom recitalu.
Moskovski konzervatorijum upisao je sa 15 godina, a paralelno sa njim i Pravni fakultet u Moskvi, a diplomu pravnika stekao je sa samo 17 godina.
Po njegovim rečima teško je reći šta povezuje muziku i pravo.
“Pravo je nauka. Vrlo je racionalno i logično, ali opet ima divnu konstrukciju, a ponekad i u istoriji muzike pronalazimo slične divne teorije o raznim stvarima... Takođe, srž prava su društveni odnosi i on je neka vrsta leka za izbegavanje konflikata u društvu... Mada, možda je muzika mnogo bolji lek za to“, kaže Korobeinikov.
U vremenu aktuelne pandemije, kada preovladavaju tehnologija i onlajn sadržaji, Korobeinikov navodi da se nada da će nakon osvanuća toliko onlajn koncerata ljudi iznenada i svuda oko sebe početi da čuju živu muziku na mestima poput ulice, stanice, i drugih.
“Ljudi će tada shvatiti da se klasična muzika ne može tek tako prenositi. Isto je i sa pozorišnim predstavama koje glumci igraju na daskama, nemoguće ih je preneti televizijskim putem... Morate biti tamo, morate to videti uživo i zapravo to osetiti“, naglašava Korobeinikov i dodaje da bi se ljudi trebalo vratiti i samostalnom komponovanju muzike.
Po njegovim rečima u zlatnom dobu klasične muzike to je bila suština - mnogo ljudi tada bili su amateri, ali kroz komponovanje i sviranje su razumeli dosta toga.
“Verujem u svet uživo. To je kao čitanje Šekspira i Puškina - uvek je veoma duboko, pruža uživanje i čak i pomoć, i nikada neće zastareti“, zaključuje Korobeinikov.