Scena
15.01.2023. 19:22
Scena
17.01.2023. 23:20
Silvana Hadži-Đokić
Preporuka za čitanje
Majka – gravitaciona sila
Kako sama Ani Erno kaže pri kraju svog romana "Jedna žena“: "Ovo, naravno, nije biografija, ni roman, možda nešto između književnosti, sociologije i istorije“
Ani Erno, devojačko Dišen, rođena 1940, francuska je književnica, aktivistkinja i profesorka književnosti, odnedavno dobitnica Nobelove nagrade. Detinjstvo je provela u Ivetou, u Normandiji, a književnost studirala u Ruanu i Bordou. Predavala je kao profesorka književnosti u gimnazijama u unutrašnjosti da bi se kasnije priključila dopisnom Univerzitetu – Nacionalnom centru za obrazovanje na daljinu. Počasni je doktor nauka Univerziteta u Serži-Pontoazu, novom gradu, nedaleko od Pariza, na severozapadu, osamdesetak kilometara udaljenom, gde živi i radi od 1977.
Predstavnica je "savremene autobiografske proze – autofikcije slobodne forme“.
Scena
16.01.2023. 11:25
Jedinoj biblioteci u blokovima u Jurija Gagarina naloženo da se iseli
Scena
12.01.2023. 13:58
Da li su otkrivene baš sve tajne kraljevske porodice?
Kod nas je u izdanju "Prosvete“ devedesetih godina prošlog veka objavila romane: "Jednostavna strast“, "Mesto pod suncem“ i "Nisam izašla iz svoje noći“.
Izdavačka kuća "Štrik“ tokom 2022. otkupljuje prava za kultno delo "Godine“ koje su obeležile period duži od šest decenija u životu autorke. U pitanju je auto-socio-biografsko delo sastavljeno od fragmentarnih sećanja iz perioda detinjstva, u kome preovladava svest o tome da prošlost zavisi od sećanja.
"Godine“ su nagrađene priznanjima "Margerit Diras“ i "Fransoa Morijak“. Pored ove knjige i već objavljenih romana "Zaposednutost“ i "Jedna žena“, biće objavljen i "Događaj“ 2023.
Romani: "Prazni ormani“, "To što oni kažu ili ništa“, "Sleđena žena“ i "Mesto pod suncem“, za koji dobija prestižnu književnu nagradu "Renodo“, "Jedna žena“, "Jednostavna strast“, "Dnevnik“, "Stid“ i "Nisam izašla iz svoje noći“, "Događaj“, "Izgubiti se“, "Zaposednutost“, "Pisanje kao nož“, "Godine“, "Druga kći“, "Pisati život“, "Povratak u Iveto“, "Sećanje devojke“ i "Mladić“ objavljen 2022.
Mnogi romani Ani Erno su ekranizovani: "Godine“, "Jednostavna strast“ i "Događaj“.
Kako sama autorka kaže pri kraju svog romana "Jedna žena“: "Ovo, naravno, nije biografija, ni roman, možda nešto između književnosti, sociologije i istorije“.
Ovde Ani Erno promišlja o majci. Ona je početak, i naš i njen, kako je vidimo očima deteta, adolescentkinje, devojke, mlade i zrele žene, na pragu starosti, kako je celivamo hladnu, poslednji put, sahranjujemo i kako je se sećamo.
Svako na ovom svetu, ko je hodio zemljom, ima svoju majku. Majka je portal, ona je kapija kroz koju ulazimo. Međutim, kako smo u ovom magičnom svetu samo gosti, majka je simbol i izlaska, simbol života, ali i smrti.
Od smrti ni figura majke nije izbavljena. I nju je neka majka rodila, koja je umrla. A umrla je bez obzira na to da li je rodila desetoro, jedno ili nijedno. Jer svako ko se rodi mora umreti.
Zato je u društvenom kontekstu matrijarhat najlogičnije uređenje ljudske zajednice. Majka je gravitaciona sila za svoje potomstvo, reka u koju poniremo, živimo, mrestimo se i nestajemo.
Stil Ernove je ogoljen, apotekarski precizan, autentičan. Ona svoju majku posmatra od detinjstva do smrti, kao osobu poniklu iz siromašne provincijalne sredine, prvu u porodici rođenu u gradu. To je smatrano za dobar početak biografije žene borca, preduzimljive, koja je podsticala svoju decu da budu bolja od nje.
Posmatra je u svim njenim ulogama – ćerke, sestre, rođake, supruge, majke, tašte, bake, prijateljice, pacijentkinje, dementne, preminule i sahranjene žene. Posmatra je i nakon smrti kroz sećanje, odlaskom na mesta gde je majka nekada bivala. Vidi osvetljen prozor sobe u domu u kojoj je umrla. Tamo je sada neko drugi, ali i njena majka, okovana u mislima Ernove. Kao na pećinskom crtežu.
Ani Erno: "Jedna žena“
Prevodilac: Jelena Stakić
Izdavač: "Štrik“
Komentari
