Svet
29.04.2025. 18:15
Đoko Kesić

Crna Gora

Zbog čega se ne istražuju optužbe protiv režima Mila Đukanovića?

Milo Đukanović ATA
Izvor: ATAIMAGES / Amir Hamzagic

Na nedavnim lokalnim izborima u Herceg Novom pobedu su očekivano ostvarile Demokrate Alekse Bečića. U Nikšiću, "veliku pobedu“ proglasio je DPS Mila Đukanovića, počasnog predsednika političke organizacije koja je do avgusta 2020. vladala Crnom Gorom punih 30 godina.

Milo Đukanović je aktivno učestvovao u kampanji, uloženo je po staroj praksi dosta novca. Uprkos tome, povratak DPS-a je mnoge iznenadio.

"Možemo kazati da smo i dalje najjača politička partija i u Nikšiću i u Crnoj Gori sa osvojenih preko 14.500 glasova“, kazao je Boris Muratović, nosilac liste Demokratske partije socijalista. "U odnosu na parlamentarne izbore ostvarili smo povećanje preko 4000 glasova. Tada smo nastupali u koaliciji sa svojim tradicionalnim koalicionim partnerima. A sada samostalno kao Demokratska partija socijalista osvojili smo 14.500 glasova, što predstavlja više od 35 odsto.

To je pokazatelj da je građanska priča, koju promoviše Demokratska partija socijalista, neuništiva i da dalje živi kako u Nikšiću tako i u Crnoj Gori. Nemojte zaboraviti sve one brutalne pritiske koje su trpjeli naši simpatizeri, naši aktivisti u prethodnim danima. Dakle, klasična zloupotreba državnog aparata koji su pokušali na taj način zastrašiti sve one koji podržavaju DPS.“

Međutim, nosilac liste Demokrata Nemanja Vuković kaže da je očekivao više od izbornog rezultata i naglasio da je bitno da je Milo Đukanović ponovo pobeđen u Nikšiću.

"Vjerovao sam da će ljudi koji su pokazali kako se vodi grad četiri godine ostvariti veću podršku, ali ključno je da se bez nas ne može formirati vlast“, istakao je Vuković.

Režim Mila Đukanovića, da podsetim, pao je posle čuvenih litija, na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020. godine, da bi na predsedničkim izborima dve i po godine kasnije Jakov Milatović ("Evropa sad“) ubedljivo porazio Mila Đukanovića.

I pre predsedničkih izbora Zapad se odrekao Mila Đukanovića. On je uradio šta su od njega tražili, uveo zemlju u NATO svojom odlukom i priznao Kosovo kao suverenu zemlju. Politički lideri i bezbednosne službe na Zapadu bili su apsolutno upućeni u kriminalne delatnosti Đukanovićevog režima, što su objavili u "Njujork tajmsu“ 9. juna 2023. godine.

"Režim Mila Đukanovića i DPS-a pao je u aprilu ove godine posle skoro tri decenije vlasti. Istorijskom porazu doprinele su poruke koje su državni funkcioneri razmenjivali sa pripadnicima kriminalnih klanova na kriptovanoj aplikaciji ’Skaj’, koja je razbijena pomoću napora policijskih službi iz Zapadne Evrope“, naveo je "Njujork tajms“ u velikoj analizi.

Pre toga, zapravo sredinom 2021. godine, Andrija Mandić, lider Demokratskog fronta, raskrinkao je još jednu veliku političku aferu Mila Đukanovića. Reč je o "državnom udaru“, koji se "dogodio“ oktobra 2016. godine.

Mandić je 22. aprila 2021. obelodanio kako je "afera Državni udar“ montirana, uz pomoć hrvatskih, srpskih, crnogorskih i NATO bezbednosnih službi, da bi Milo Đukanović pobedio na izborima 2016. godine. Državni udar je montiran na sam dan izbora u Crnoj Gori 16. oktobra 2016. koje je Đukanović jedva dobio. Taman toliko da odradi poslove za zapadne gazde...

Pet godina kasnije, pravosudni organi obelodanili su montažu "Državni udar“, oslobodili zatvora 14 građana Srbije i Crne Gore. Interpol je takođe potvrdio da je stornirao poternice za učesnike "Državnog udara“.

Posle pobede na predsedničkim izborima aprila meseca 2023. godine, Milojko Spajić i Jakov Milatović, lideri Pokreta "Evropa sad“, uz šampanjac nazdravljali su pobedi Milatovića na predsedničkim izborima.

Godinu dana kasnije Pokret "Evropa sad“ ušao je u lidersku političku krizu. Eskalirali su otvoreni nesporazumi Milatovića i Spajića. Rastanak dvе najmoćnijе ličnosti crnogorske politike momentalno je rasplamsao spekulacije i strahove o novoj političkoj krizi u Crnoj Gori. Milatović je krajem februara napustio PES, koji su on i Spajić osnovali 2022. godine.

Spekulisalo se da će Milatović osnovati novu političku partiju, što do danas nije učinio…

Sve pomenuto je opšta, ali nepotpuna slika političkih odnosa u Crnoj Gori. Međutim, većina građana očekuje da demokratska vlast posle četiri i po godine učini onaj korak koji će staviti "šlag na tortu“: da procesuira kriminalni režim Mila Đukanovića. Lokalni izbori u Nikšiću izbacili su ovo pitanje kao primarno – zbog čega ova vlast ne istraži sve optužbe i sumnje na kriminalne radnje Đukanovićevog režima u poslednjih 30 godina.

Marko Vesović, politički analitičar i novinar iz Podgorice, smatra da "Crna Gora ne može postići potpunu političku stabilnost bez celovitog i objektivnog pravosudnog procesa režima Mila Đukanovića. Izbori u Nikšiću i Herceg Novom potvrdili su da je većinska volja građana Crne Gore usmerena na način da se podrška daje onim partijama i onim političkim subjektima koji su dominantno protiv Đukanovića, i koji su činili opoziciju i opozicione političke strukture pre istorijskih promena 2020. godine.“

Vesović još kaže da su izbori u Nikšiću pokazali da DPS i Milo Đukanović koji je učestvovao u kampanji sa pozicije počasnog predsednika partije i dalje ima ozbiljnu podršku.

"Oni su ustrojena politička organizacija koja ima određenu višedecenijsku tradiciju... Istina, verujem da im pobeda nije dovoljna da formiraju vlast u Nikšiću, što opet govori o stavu većinske Crne Gore o režimu Mila Đukanovića. Od promena 2020. godine i posebno sa promenama u policiji, tužilaštvu, pa i sudstvu, neki bivši funkcioneri i neki ozbiljni elementi unutar bivšeg Đukanovićevog režima i jesu procesuirani, ali stičem utisak da crnogorska javnost očekuje još, da se očituju i druge optužnice i drugi postupci protiv nekadašnjih zvaničnika Đukanovićeve vlasti. Imam dosta komentara da je upitno zašto i sam Đukanović nije procesuiran s obzirom na to da su pre 2020. godine postojale ozbiljne optužbe na njegov račun. Međutim, kao što vidimo, za sada tužilaštvo ne čini ništa na tom planu.

Ja očekujem neke promene, ipak, jer mislim da sve ono što smo imali prilike da čujemo o Đukanoviću pre 2020. godine mora biti detaljno i podrobno ispitano. Sve te optužbe moraju dobiti neki epilog ili da budu odbačene kao neosnovane, ili da završe podizanjem neke optužnice protiv njega jer on definitivno jeste optuživan za najteža krivična dela i ko prati političke procese u Crnoj Gori zna da je to tako“, kaže Vesović.

Pitamo Vesovića da li se slaže sa procenama da nema političke stabilnosti u Crnoj Gori bez procesuiranja režima Mila Đukanovića – od nerazjašnjenih ubistava, preko falširanja državnog udara, bogaćenja ljudi iz njegovog okruženja... Pojedini mediji čak pišu i da će ga tužiti zbog kolekcije satova koje ima.

"Što se tiče satova koji izazivaju veliku pažnju Crnoj Gori, tu se pre svega misli na postupak koji se vodi kod crnogorske Agencijе za sprečavanje korupcije koja treba da ispita njegovo delovanje i da vidi da li je on zakonito stekao veliku količinu skupocenih satova. To je nešto što je prijavila nevladina organizacija MANS. I da, slučaj traje godinama, ali imam neke najave da bi to trebalo da bude brzo procesuirano i da ćemo vrlo brzo dobiti epilog tog slučaja. Rekao sam da su mnogi funkcioneri bivše vlasti uhapšeni – bivša predsednica Vrhovnog suda, nekadašnji glavni specijalni tužilac Katnić, koji je inače i bio tužilac u slučaju ’Državni udar’.

Crna Gora ima političke stabilnosti u ovim uslovima. Iskreno mislim da je prilično čvrsta i solidna ta ’avgustovska većina’. Ali se slažem da bi bilo za demokratski razvoj Crne Gore značajno i važno da se razjasni sve u vezi Đukanovića i da oni elementi i oni funkcioneri koji su imali prste u korupcionaškim šemama i koji su bili umešani u neka krivična dela budu procesuirani što je moguće pre“, kaže Vesović.

"Momir i Milo 2.0"

"Pukla crnogorska tikva"

1

"Pukla crnogorska tikva"

03.03.2024. 14:05

"Momir i Milo 2.0"

Svakako ne slučajno, "Monitor“ je pre nešto više od mesec dana objavio zanimljivu analizu o tokovima novca u Đukanovićevo vreme pod naslovom "Skriveni tragovi novca: Ko su crnogorski milioneri?“

"Pratite trag novca, kaže staro novinarsko pravilo. U Crnoj Gori nije ga lako primijeniti. Naša mala zemlja nema čak ni sopstvenu listu najbogatijih Crnogoraca. Tragovi novca javnih funkcionera, od kojih su neki tokom protekle decenije na naše oči postali milioneri, vode samo do registara u kojima oni sami ispisuju šta imaju. Institucije se nijesu potrudile da tu imovinu i provjere.“

Krajem prošle godine beogradski "Nedeljnik“ objavio je listu 100 najbogatijih u regionu, u koju je uvršćeno sedam Crnogoraca. Prema tom listu, u sto najbogatijih u regionu su Ivan Ubović, odnosno kompanija "Bemaks“ ( 52. mesto), Dragan Bokan i kompanija "Voli“ na 63. mestu, Veselin Pejović, vlasnik "Uniproma“ (81. mesto), Aco Đukanović sa "Invest nova“ i Prvom bankom (84. mesto), Risto Drekalović i KIPS (91. mesto), Komnen Laković, odnosno "HD Laković“ (98. mesto), porodica Franca i njihov "Mesopromet“, na 100. mestu.

Van liste ostali su oni poznati Crnogorci čije bogatstvo nije rezultat rasta njihovih kompanija. I o čijem naoko vidnom bogatstvu Crna Gora decenijama nema zvanične podatke.

Još 2015. godine, pročitali smo u svetskim medijima da je crnogorski višedecenijski vođa među 20 najbogatijih državnika sveta. Zvanični registri su nas istovremeno ubeđivali da Đukanović živi kao obični državni službenik, iako je i golom oku običnog građanina bilo jasno da se nešto opasno ne poklapa sa zvaničnim tragovima novca i onim drugim.

Februara ove godine institucije su utvrdile da je Đukanović imao VIP karticu sa koje je tokom više godina potrošio oko 200.000 evra. Postupak je pokrenula Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) pod novim rukovodstvom. Specijalno državno tužilaštvo (SDT) saopštilo je da su formirali krivični predmet, nakon što su im dostavljeni spisi iz Agencije. Iz medija smo saznali da je Đukanović novac trošio na skupe svetske brendove, ali nismo dobili odgovor na suštinsko pitanje – ko je Đukanoviću uplaćivao novac na tu VIP karticu. Ili, ako je to činio sam – otkud mu novac.

Postupak koji je pokrenuo ASK protiv Đukanovića potvrda je početka ozdravljenja te institucije, koja je decenijama služila moćnicima. No, nije baš za radovanje to što je nakon više decenija, a petu godinu od pada DPS-a, to jedini zvanični postupak koji se bavi pitanjem porekla novca Đukanovića, odnosno nezakonitim bogaćenjem jednog dela političke klase koja je u njegovo doba iz džempera ušla u "Armani“ odela. Sa sve zvanično prijavljenim prosečnim državničkim platama. Procesa o sumnjivim privatizacijama nema ni u najavi.

Direktorka MANS-a Vanja Ćalović Marković prokomentarisala je da je uverena da je "250.000 evra koje je, po inicijativi MANS-a od pre šest godina, ASK pronašao na kartici Đukanovića u Atlas banci, samo delić ogromnog bogatstva koje je on decenijama nezakonito sticao“. Konstatovala je da su ovom odlukom crnogorske institucije prvi put utvrdile tragove nezakonito stečene imovine Mila Đukanovića.

"Bojim se da će to što su mediji objavili detalje o tome na šta je Đukanović trošio novac, obeshrabriti funkcionere da daju uvid u svoje bankovne račune“, prokomentarisao je nedavni slučaj Stevo Muk, član Tužilačkog saveta.

"Monitor“ dalje navodi da "osim što postavgustovska vlast do dana današnjeg, nakon brojnih političkih poena koje su dobili pričajući o tome kako će unaprediti zakonodavstvo koje se tiče nezakonitog bogaćenja, nije po tom pitanju uradila ništa, isto se dešava i sa obavezom funkcionera da daju Agenciji za sprečavanje korupcije uvid u bankovne račune. Još je nema.“

Prošlog leta usvojen je novi Zakon o sprečavanju korupcije, a nadležni su nas uveravali da će od tog trena svi funkcioneri morati dati na uvid bankovne račune. Umesto toga, u zakonskom roku od šest meseci nisu doneta podzakonska akta koja je trebalo da budu usvojena da bi ta odredba i zaživela. Kad je taj rok istekao, u decembru prošle godine, Ministarstvo pravde opet je raspisalo poziv za javnu raspravu o izmenama i dopunama istog zakona.

Rasprava je završena ovih dana, a iz Ministarstva pravde nas gotovo godinu kasnije opet ubeđuju da će javni funkcioneri u skladu sa novim zakonom imati obavezu da daju na uvid bankovne račune.

Sad opet čekamo podzakonska akta da bi crnogorski funkcioneri za pola godine imali obavezu da daju na uvid svoje bankovne račune.

Retki su oni koji to čine dobrovoljno. Premijer Milojko Spajić nije među njima. Ni predsednik Jakov Milatović. Bankovne račune na uvid, kaže statistika, nije dalo više od polovine ministara i gotovo dve trećine poslanika.

Dejan Milovac iz MANS-a smatra da je posebno problematično to što su pristup računima ograničavali funkcioneri bivše opozicije, a sadašnje vlasti. Podseća da se njihov politički diskurs oslanjao na obećanja o punoj transparentnosti "jednom kad oni dođu na vlast“.

Na naše pitanje – da li, ako aktuelna vlast ne procesuira Đukanovića, to indirektno znači da tužilaštvo ili bilo koja institucija koja je zadužena za teranje pravde, pa i političke partije, preuzimaju odgovornost za Đukanovićeva nedela i podelu naroda koje treba lečiti decenijama, Marko Vesović odgovara: "Stvarno mislim da je to pre svega pitanje za vrhovnog državnog tužioca u Crnoj Gori gospodina Milorada Markovića i za gospodina Olujića, koji vodi crnogorsko specijalno tužilaštvo koje istražuje organizovani kriminal i korupciju. Ali ako neko ima kredibilne informacije o učešću u izvršenju teških krivičnih dela, da li se to tiče Đukanovića ili nekog od njegovih bliskih (bivših) saradnika, to je drugo pitanje. Ako neko ima neke takve informacije a ništa protiv toga ne preduzima, to ne mogu objasniti sem da neko nešto zataškava ili da neko prosto nema kapaciteta i mogućnosti da se uhvati ukoštac sa onim što je očigledno bio ozbiljan organizovani kriminal. Ako su te informacije tačne, ja se opet pozivam na ono što smo imali prilike da čujemo pre 2020. godine, nisam ni sudija ni tužilac pa ne mogu da svedočim o nečijoj krivičnopravnoj odgovornosti, ali utisak javnosti jeste da postoji ozbiljno razočaranje što evo pet godina posle političkih promena u Crnoj Gori nemamo jasan odgovor na pitanje je li Đukanović kriv ili nije. 

Setimo se Srbije gde je skoro odmah posle petooktobarskih promena bivši predsednik bio uhapšen. On je bio uhapšen možda zbog drugih stvari, ali svakako je bio vrlo brzo uhapšen. Ovde u Crnoj Gori pet godina posle smene tadašnje političke vlasti i dalje Đukanović opstaje na slobodi i dalje se ponaša prilično bezbrižno, učestvuje u izbornim kampanjama, obavlja važnu političku funkciju počasnog predsednika vodeće opozicione stranke. Pritom ima i titulu bivšeg predsednika Crne Gore, tako da u tim okolnostima očekujem da tužilac vrlo brzo nešto konkretno kaže ovim povodom je li kriv. A ako nije kriv da nam onda kažu zašto nije kriv“, kaže Vesović.

Nema sumnje da pred aktuelnom demokratskom vlasti Crne gore stoje ozbiljna, teška, ali odgovorna pitanja. Većinska Crna Gora strpljivo čeka da dođe do pravde.

Komentari
Dodaj komentar

Povezane vesti

Protokol osvete i umir krvi
1

Krvna osveta

27.11.2024. 17:25

Protokol osvete i umir krvi

Profesor dr Janko Nicović u knjizi “Valtazar Bogišić i Marko Miljanov o krvnoj osveti“ do tančina rasvetljava fenomen krvne osvete u Crnoj Gori, Hercegovini i severnoj Albaniji.
Close
Vremenska prognoza
clear sky
13°C
29.04.2025.
Beograd
Wind
PM2.5
5µg/m3
PM10
6µg/m3
UV
UV indeks
1
AQI indeks
1

Oni su ponos Srbije

Vidi sve

Najnovije

Vidi sve

Iz drugačijeg ugla

Vidi sve