Kosovo
Da li je KASANOF NOVI GRENEL i šta to znači za budućnost Aljbina Kurtija
Na Kosovu su nedavno raspisani redovni parlamentarni izbori koji će biti održani 9. februara 2025. Iako do pomenutih izbora ima nešto više od šest meseci, događaji koji su za nama već su nam dali obrise toga u kom će se pravcu kretati predizborna kampanja i kojim kartama će se političke partije sa Kosova služiti u narednom periodu.
Kao što je bilo očekivano, ni ovaj predizborni period neće obeležiti ekonomske teme i priče o boljem životu... Političari sa Kosova narednih meseci će se koncentrisati na nacionalističku retoriku koja će biti sve jača kako se izbori budu približavali, zbog čega će i pritisak na srpski narod sa Kosova u narednom periodu biti veći.
Antisrpska retorika se poslednjih godina među kosovskim političarima pokazala kao mnogo delotvornija za prikupljanje političkih glasova od priče o stranim investicijama, povećanju prosečnih plata i ostalim oprobanim mehanizmima. Zbog toga već sada treba staviti tačku na svaku priču o normalizaciji odnosa između Beograda i Prištine, makar do 10. februara.
Do redovnih parlamentarnih izbora na Kosovu možda ima još šest meseci, ali kampanja je uveliko o toku. Da je tako, nedavno smo mogli da se uverimo na primeru zatvaranja filijala Pošte Srbije na Kosovu, ali i na aktuelnoj temi otvaranja mosta na Ibru, koja je mnogo više od samog svečanog čina.
Nećemo pogrešiti ako kažemo da se oko njega trenutno lome koplja i da upravo njegovo otvaranje za kosovske političare služi kao mehanizam za prikupljanje glasova među biračima, ali i dokaz odanosti prema Zapadu, pre svega Sjedinjenim Američkim Državama.
Iako je odluka o otvaranju glavnog mosta na Ibru u Mitrovici doneta mesecima ranije, još nema informacija o datumu kada će do njega doći. Pregledi mosta kako bi se utvrdila njegova stabilnost završeni su, utvrđeno je da je most u funkciji, ali osnovnu prepreku predstavlja protivljenje zapadnih država.
Sjedinjene Američke Države saopštile su da postoji rizik od bezbedonosne pretnje, dok Brisel zahteva da Kosovo u okviru dijaloga razgovara o otvaranju mosta sa Srbijom. Ovakav stav ne uklapa se u planove Samoopredeljenja i Aljbina Kurtija koji u ovom činu vidi još jedan način za prikupljanje političkih poena.
Da je otvaranje mosta na Ibru početak predizborne kampanje na Kosovu, ističe i Nedžmedin Spahiju u razgovoru za „Ekspres“.
"Njegovo otvaranje ne nosi nikakav bezbednosni rizik. Ne živimo u 1999. kada bi otvaranje mosta značilo opstanak Srba na Kosovu. To se više ne dovodi u pitanje. Pitanje je samo simbolično koje bi olakšalo život građana na jugu i severu Mitrovice, a Kurtiju bi donelo simboličnu pobedu i poene pred izbore.“
U Kurtijevu matematiku nedavno se umešala i izjava portparola EU Petera Stana koji je istakao da bi Kosovo, u slučaju da nastavi sa jednostranim potezima, moglo da bude suočeno sa novim setom sankcija. On je tom prilikom pozvao Prištinu da sasluša svoje zapadne partnere, kako bi ih „sprečili da razmišljaju o merama koje će razmotriti ako se situacija ne promeni“.
Na redovnom brifingu za medije portparol EU Peter Stano upitan je o najnovijim dešavanjima na Kosovu, odnosno potezima koje su preuzele prištinske vlasti – hapšenje petorice Srba u Pasjanu za navodne ratne zločine, zatvaranja filijala Pošte Srbije na Severu, ali sve više najava iz Prištine da će most na Ibru, posle 25 godina, biti otvoren za saobraćaj, uprkos pozivima međunarodne zajednice da se to ne čini.
„Umesto koraka koji vode ka deeskalaciji, ovi ljudi preduzimaju sve više jednostranih koraka i akcija koje vode ka eskalaciji“, rekao je Stano.
On je tom prilikom još jednom ponovio stav EU o zatvaranju filijala Pošte Srbije na Severu, ali i o otvaranju mosta na Ibru.
"Mi smo na mnogo načina jasno stavili do znanja naš stav partnerima na Kosovu, i kroz mnogo partnera. Ne samo Evropska unija, u osnovi svi međunarodni partneri Kosova govore administraciji u Prištini da se ne uključuje u seriju kontraproduktivnih, negativnih, jednostranih i nekoordinisanih koraka, nadamo se da će konačno čuti poruku i sprečiti nas da razmišljamo o tome koje mere ćemo razmotriti ako se situacija ne promeni", poentirao je portparol Evropske unije.
Njegovu izjavu, kao glavni pokazatelj toga da su se odnosi Prištine sa zapadnim partnerima pogoršali od kako je Kurti na vlasti, koristi kosovska opozicija i kako stvari stoje koristiće je sve više kako se izbori budu približavali. Jer, jedino čega se građani Kosova više plaše od loše ekonomske situacije jesu loši odnosi sa EU, odnosno pre svega sa SAD.
Zbog toga je otvaranje mosta na Ibru mnogo više od simboličnog čina. To je prvi u nizu ispita Kurtijeve politike, odnosno poslušnosti prema Sjedinjenim Američkim Državama, koji će morati da položi do izbora u februaru. Ova situacija biće dosta izazovna za Kurtija jer se automatski kosi sa njegovom političkom prirodom koju odlikuje samovolja i tvrdoglavost. Međutim, poruka koju je nedavno primio na svoju adresu možda bi mogla da znači da se Amerika ovaj put ne šali i da mu više neće gledati kroz prste.
Jer, kako drugačije tumačiti to što je kandidat za premijera iz redova DPK Bedri Hamza, prvi političar sa Kosova, ali i sa Balkana, koji se zvanično sastao sa Aleksandrom Kasanofom, novim američkim izaslanikom za Balkan.
Politički analitičari na različite načine tumače ovaj sastanak, ali svi do jednog saglasni su u tome da je ovo direktna poruka Aljbinu Kurtiju da bi SAD, ako bude potrebe, lako mogle da pronađu novog partnera u Prištini.
U političkoj biografiji aktuelnog gradonačelnika Južne Mitrovice može da se pročita i to da je bio ministar finansija, ali i guverner Centralne banke Kosova. Koliki će to biti izazov za Aljbina Kurtija pitanje je, ali se čini da je američke apetite već zadovoljio isticanjem, nakon pomenutog sastanka, da se nada da će „greške i konfuzija vlade u Prištini biti revidirane“.
Da Hamza govori ono što Amerikanci žele da čuju svedoči i njegova nedavna izjava u kojoj je istakao kako most treba da bude otvoren i za vozila, ali samo uz koordinaciju.
"Mora postojati saradnja i koordinacija sa drugim faktorima, u ovom slučaju i sa Natoom, koji ima svoje trupe u okviru Kfora, sa ambasadama na Kosovu, sa diplomatijom prijateljskih zemalja kako ne bi došlo do situacije da se umesto napretka krećemo u regresiju. Možemo se suočiti sa situacijom koja bi onda blokirala most za kretanje na duže vreme", rekao je Hamza i dodao:
"Imao sam veoma korisne i produktivne sastanke na visokom nivou u Beloj kući, Savetu za nacionalnu bezbednost, u američkom Stejt departmentu, gde smo razgovarali sa visokim ličnostima američke administracije, i jedna od tema je, naravno, bilo i pitanje mosta. Stav naših strateških partnera je jasan, da ovo pitanje treba da ide u partnerstvu i u saglasnosti sa Kforom, sa Natoom, sa našim strateškim partnerima, Sjedinjenim Američkim Državama i zemljama Evropske unije. Oni naglašavaju da bilo kakve akcije ne bi trebalo da se proizvode u situaciji u kojoj zapravo možemo da imamo tenzije i da imamo dešavanja koja naknadno štete ovom pitanju“, naglasio je Hamza.
Činjenica da je Kasanof po stupanju na dužnost prvi zvanični razgovor obavio sa Hamzom, a ne sa Kurtijem, i to u trenutku raspisivanja predstojećih izbora na Kosovu, mnogo je više od obične poruke.
Bez ikakve sumnje, Amerika je na ovaj način pokušala da Kurtija podseti na 2020. godinu kada je Ričard Grenel, po mišljenju mnogih, odigrao značajnu ulogu u promeni vlasti na Kosovu, takođe uz podršku DPK, kada je pala prva Kurtijeva vlada.
Da je sastanak Bedrija Hamze i Kasanofa nedvosmislena poruka Kurtiju slaže se i Nedžmedin Spahiju. Međutim, politički analitičar sa Kosova ovu poruku uzima sa malom dozom rezerve.
"Apsolutno je reč o poruci, samo je pitanje koliko su Amerikanci iskreni u slanju te poruke. U smislu da ne igraju igru u kojoj se formalno udaljavaju od Kurtija, a faktički ga i dalje podržavaju", ističe sagovornik "Ekspresa".
Rezerve našeg sagovornika apsolutno su opravdane jer ne bi bio prvi put ukoliko bi se obistinio pomenuti scenario u kom Amerika samo glumi lošeg policajca. Ipak, u ovom trenutku ne možemo a da se ne zapitamo da li će Aljbin Kurti, zbog pritiska opozicije i Amerike, promeniti političku retoriku do zakazanih izbora, odnosno da li će odustati od povlačenja jednostranih poteza, pre svega od ideje da po svaku cenu otvori most na Ibru, uprkos protivljenju zapadnih zemalja.
"Kurti osim pitanja otvaranja mosta nema ništa drugo da uradi. Sve ostalo, kada je reč o uspostavljanju suvereniteta na severu Kosova je urađeno. Sa druge strane, kada je reč o unutrašnjoj politici, on tu nema mnogo uspeha... Nije mnogo toga uradio. Doživeo je potpuni neuspeh na svim ostalim poljima vladanja“, kaže Spahiju i dodaje:
"Uprkos svemu tome, u ovom trenutku niko nema šanse na izborima protiv Kurtija. Takva je situacija. Ima apsolutnu podršku glasača na Kosovu jer drugi nisu uradili ništa više od njega. A sa druge strane, Kurti je uspostavio kontrolu na severu Kosova", zaključuje naš sagovornik.