Vesti
24.04.2023. 15:15
Marko R. Petrović

Rok trajanja

Mile je malo nervozan, rekli bi oni koji poznaju Milorada Dodika

Milorad Dodik ATA images 24.4.2023
Izvor: ATAIMAGES / Borislav Zdrinja

Mile je malo nervozan, rekli bi oni koji iole poznaju Milorada Dodika. Na to upućuju neki od njegovih poslednjih poteza. Uz manje-više poslovično i povremeno potezanje argumenta – sad ću da raspišem referendum o otcepljenju Republike Srpske, Dodik je ovog puta "udario“ na više frontova.

U samo mesec dana u Republici Srpskoj su u javni prostor dospeli nacrti zakona, ideje i odluke kojima se kriminalizuje kleveta, nevladine organizacije i rad civilnog društva podvode se pod strane agente, spominje se moguća zabrana za pripadnike LGBTIQ populacije da prilaze obrazovnim ustanovama, ali i zamrzavanje odnosa Republike Srpske sa ambasadama Sjedinjenih Država i Velike Britanije u BiH.

Sve to praćeno je i tipično dodikovskim nastupom, gde se politika američkog ambasadora u BiH naziva "smrdljivom“.

"Mi nemamo većih problema osim da podižemo naš standard i zaposlenost. Kažu ’Dodik brani svoje pozicije i krade novac’. Ja da hoću to, najbolje bi bilo da se priklonim američkom ambasadoru i njegovoj smrdljivoj politici. Ne! Moja borba je isključivo vezana za pozicioniranje Srpske“, rekao je nedavno Dodik.

Lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata i predsednik Republike Srpske i ranije je imao žestoke verbalne okršaje sa zapadnim diplomata u BiH. Retorika kojom se sada služi, međutim, mnoge je iznenadila. A po mnogim mišljenjima to je posledica očigledne nervoze koja je karakteristična za ljude kojima se "ljulja tlo pod nogama“.

Da li je, zaista, Dodik u problemu i kakva je priroda tih problema? Politički, Dodik je i dalje nesumnjivo najjača figura u srpskom entitetu Bosne i Hercegovine. Sa te strane, dakle, bar za sada mu ne preti nikakva opasnost. I to što je pod američkim sankcijama već godinama, očigledno, ne predstavlja preveliko opterećenje za njega. Realno je onda postaviti pitanje – šta ga muči?

Jedan od onih koji neštedimice kritikuje predsednika Republike Srpske je i Žarko Papić, direktor Inicijative za bolju i humaniju inkluziju iz Sarajeva. Prema njegovim rečima, sve što Dodik u poslednje vreme radi nesumnjivo pokazuje da se njegova politika, "koja je imala i uspone i padove“, definitivno bliži kraju.

"Ta politika je, jednostavno, u neskladu sa vremenom u kojem živi, a u kojem je on veći deo proveo na vlasti“, kaže Papić za "Ekspres“.

Istina, Dodik je u vlasti već dvadesetak godina, što kao premijer, što kao predsednik RS, što kao predstavnik RS u tročlanom Predsedništvu BiH. U politici je aktivan i više od 30 godina. Nakon "obaveznog“ članstva u Savezu komunista (bio je verovatno najmlađi komunistički funkcioner u BiH), sa dolaskom višepartizma priključuje se Savezu reformskih snaga Ante Markovića i kao njihov poslanik ulazi u Skupštinu BiH 1990. godine. Od tada do danas, očigledno je, Dodik je prešao put od reformiste do nacionaliste.

Tenzije koje Dodik diže, a koje je i ranije dizao, prema Papićevim rečima, imaju samo jednu svrhu – opstanak na vlasti. I to je, kako kaže, karakteristično za sve nacionalističke stranke, bez obzira na to da li je reč o srpskim, hrvatskim ili bošnjačkim.

"Pritom, nisu to nikakve nacionalističke stranke. To sa nacionalizmom nema nikakve veze. Oni su opstajali na vlasti zahvaljujući tome što su širili strah među biračima od novih sukoba. Danas su ljudi više umorni od toga. Umorili su se od života u strahu. Postaju svesni da to što se radi služi samo ostvarivanju tzv. nacionalističkih politika, koje sa nacionalizmom nemaju veze, već su zapravo samo tako ideološki uvijene sa jedinim ciljem da doprinesu ostvarivanju interesa vladajuće oligarhije“, kaže Papić.

U ovom trenutku, sagovornik "Ekspresa“ povlači i paralelu između BiH i Crne Gore, odnosno između Dodika i Đukanovića. Njih dvojica su bliski po godinama (Dodik je dve godine stariji), ali i po političkom stažu. Nakon predsedničkih izbora u Crnoj Gori, međutim, Đukanović je sve bliži političkoj penziji, što Dodika ostavlja kao jednog od poslednjih političara u regionu iz vremena ’90-ih. A u BiH je gotovo sigurno jedini.

"Milo Đukanović je celu kampanju za predsedničke izbore zasnovao na širenju straha od drugih, na potenciranju sukoba. Ali kada se sudario sa zidom od 60 odsto birača koji to više nisu želeli da slušaju i ne prihvataju, usledio je pad. Isto to čeka i Dodika, samo još drastičnije. Njegova sreća je jedino to što ima potpuno nesposobnu opoziciju“, kaže Papić.

Dodik je, kako ocenjuje, najpre zaveo autoritarnu vlast, koja sve više prelazi u totalitarni sistem. A prvi indikatori toga su, prema Papićevom mišljenju, upravo već spominjane najave zakona o kleveti koji je usmeren protiv slobodnih medija, i zakona kojim bi NVO bile tretirane kao strane agenture.

Skupština (RS) usvojila je, naime, 23. marta, u prvoj fazi zakon koji predviđa visoke novčane kazne za klevetu i koji je izazvao dosta kritika medijskih radnika i nevladinog sektora.

Nacrt Krivičnog zakona koji predviđa kriminalizaciju klevete nakon što je usvojen kao nacrt ide na dvomesečnu javnu raspravu, a potom se vraća u Skupštinu u formi predloga.

Nacrt zakona, koji za klevetu predviđa novčane kazne od oko 2500 do čak 60.000 evra, podržalo je 49 poslanika, protiv je bilo 21, a suzdržan nije bio niko. Veće kazne propisane su u situacijama kad je kleveta iznesena u medijima, uključujući i društvene mreže ili na javnom skupu.

Na te poteze reagovao je i američki državni sekretar Entoni Blinken, ocenivši da "napadi Milorada Dodika na osnovna prava i slobode u Republici Srpskoj pokazuju da je on na autoritarnom putu predsednika Putina“.

Sa time se slaže i Papić: "Povlačenje takvih drastičnih putinovskih poteza jasno signalizira da je njegov režim u krizi. U krizi je ne samo zbog toga što su ljudi umorni od njegove vlasti. U krizi je i zbog finansijskih problema jer za koji mesec nastupiće žestoka finansijska kriza. Ukoliko ne nađu sredstva iz Kine da popune rupe u budžetu, problemi će biti veliki.“

Uskoro, naime, dospevaju za naplatu obveznice izdate na Bečkoj berzi.

Dodik se, naravno, sa time ne slaže: "Srpska odbacuje bilo kakvo mešanje sa strane. Nismo nesrećni što nas neki zaobilaze. Srpska danas ima najveći broj zaposlenih od kada postoji, privreda je iskazala dobit od tri milijarde KM (oko 1,5 milijardi evra) prošle godine. Prosečna plata je veća od 1200 KM (oko 600 evra). Srpska ima najnižu stopu zaduženosti ikada, ona je 32 odsto što se tiče javnog duga, a što se tiče ukupnog duga to je oko 41 odsto. Republika Srpska ima najmanji procenat javnog duga u regionu, nije prezadužena, ima stabilan kreditni rejting B++ što nam omogućava da se pojavljujemo na međunarodnim finansijskim tržištima. Srpska ima najveći broj prijatelja koji žele da je javno podrže.“

Papić, međutim, ističe da će na krizu koju očekuje da utiču i drugi faktori. Jedan od njih je i to što, kako kaže, Putin gubi rat u Ukrajini.

"To je činjenica. Gubi ga zato što nije ostvario svoje ciljeve. Ne može se, dakle, reći da je ’nerešeno’. Čim on nije ostvario svoje ciljeve, on je rat izgubio“, kaže Papić.

Treći faktor koji utiče na to da Dodik bude nervozan jeste, prema njegovom mišljenju, i pozicija koju prema njemu zauzima srpsko rukovodstvo.

"Aleksandar Vučić se sada ponaša vrlo racionalno i pragmatično kada je u pitanju odnos sa Dodikom. Zajednička konferencija za novinare u Beogradu od pre nekoliko dana to pokazuje. Dodik je tada prvi put u Beogradu, mada mi to u BiH slušamo svaki dan, rekao da je Vučića upoznao sa svojim razmišljanjima o otcepljenju Republike Srpske. Vučić je odgovorio na to da će Beograd podržati sve oko čega se tri naroda u Bosni i Hercegovini dogovore. A nema šanse da se svi u BiH dogovore oko otcepljenja Republike Srpske. Dakle, nije ga podržao“, kaže Papić.

Obrazlažući kako je taj Vučićev potez bio pragmatičan i racionalan, Papić ističe kako otcepljenje Republike Srpske nije u interesu srpskog naroda "ni sa ove, ni sa one strane Drine“.

"Ne treba ni reći šta bi to značilo za Srbe u Republici Srpskoj i u BiH. Ali to bi i Srbiju dovelo u veoma tešku poziciju. Pretila bi joj izolacija jer bi u međunarodnoj zajednici Beograd na neki način bio smatran odgovornim za poteze Dodika. Takvu odluku ne bi podržao niko u svetu“, ocenjuje sagovornik "Ekspresa“.

Ima, takođe, još jedna stvar po kojoj se Dodik ne razlikuje mnogo, ili uopšte, od onih koji su vladali na ovim prostorima, a kada je reč o odnosu sa međunarodnom zajednicom, tačnije rečeno sa zemljama Zapada. Primera radi, posle završetka rata u BiH, Dodik je, kako je pisalo "Vreme“, imao misiju popravljanja lošeg imidža Republike Srpske, "koja je do njegovog dolaska na vlast bila crna rupa u BiH, koju su stranci zaobilazili u velikom luku“.

"Tad su u Banjaluku dolazili najugledniji strani zvaničnici, među njima Klaus Kinkel (šef nemačke diplomatije) i Madlen Olbrajt (državni sekretar SAD), kako bi ga podržali. Otpočela je demokratizacija u uslovima kad se Slobodan Milošević žestoko sukobljavao sa međunarodnom zajednicom, dok se na lokalnom nivou Biljana Plavšić, uz pomoć nezaobilaznih stranaca, borila protiv Momčila Krajišnika i paljanske klike“, pisalo je "Vreme“ 2007. godine.

Sada, međutim, kada izgleda da je njegovo vreme prošlo, Dodik sve češće dolazi u sukob upravo sa predstavnicima onih država koje su u njemu nekada videle demokratsku alternativu ratnim vođama.

Komentari
Dodaj komentar

Povezane vesti

Dodik odlikovao patrijarha Porfirija
1

Beograd

01.03.2023. 09:00

Dodik odlikovao patrijarha Porfirija

Predsednik Republike Srpske Milorad Dodik je u Beogradu "Ordenom Republike Srpske na lenti" odlikovao patrijarha Srpke pravoslavne crkve (SPC) Porfirija, saopštila je SPC.
Close
Vremenska prognoza
clear sky
17°C
26.04.2024.
Beograd
Wind
PM2.5
5µg/m3
PM10
6µg/m3
UV
UV indeks
1
AQI indeks
1

Oni su ponos Srbije

Vidi sve

Najnovije

Vidi sve

Iz drugačijeg ugla

Vidi sve