NENAD KECMANOVIĆ: "Kriza je uvod u rasplet, koji se u Bosni čeka tri decenije"

Centralna izborna komisija BiH raspisala je izbore za predsednika RS, što je Skupština RS odbacila. A pre tih izbora, ako ih i bude, narod RS će se na referendumu izjašnjavati o svim spornim odlukama i Šmita i Suda BH i...

U pokušaju da makar malo raspletemo ovu zamršenu situaciju u Bosni i Hercegovini pozvali smo Nenada Kecmanovića, kojeg najkraće možemo da predstavimo kao politikologa, profesora emeritusa, dekana i rektora. A moglo bi se dodati da je naučne radove objavljivao u Rusiji i SAD, da je počasni doktor Univerziteta u Mičigenu, član Ruske akademije političkih nauka u Moskvi, dugogodišnji senator i savetnik predsednika RS, autor pet knjiga o BiH i Republici Srpskoj...

Očekujete li da će ijedna stranka iz Republike Srpske učestvovati na izborima za predsednika Republike Srpske koje je raspisao CIK za 23. novembar?

"Generalno, mislim da je prevaziđeno bavljenje odlukama CIK-a, PIK-a, OHR-a, visokog predstavnika, ovoga, onoga. To je prihvatanje igre koju nam je nametnula kolonijalna uprava protektorata. Srpska treba sve to da zanemari i da se drži svoje agende koju je definisala Narodna skupština, na predlog vlade i predsjednika: referendum će biti, prevremeni izbori – neće biti. I tačka! Sve rasprave o tome šta bi mogao Kristijan Šmit, šta Sena Uzunović su ispod nivoa situacije u kojoj će riječ dobiti narod Republike Srpske. A učešće na tim izborima bilo bi političko samoubistvo za svakog iz opozicije jer neće imati šta da traži na izborima dogodine“, kaže na početku razgovora za "Ekspres“ gospodin Nenad Kecmanović.

Opozicione partije PDP, SDS i Stranka za pravdu i red najavljuju zajedničkog kandidata koji bi bio iz redova SDS-a. Možete li da predvidite ko bi to bio?

"Vaše pitanje šta bi bilo kad bi bilo opet nas uvlači u raspravu kao da Srpska nema legalnog i legitimnog predsjednika koji je živ i zdrav i radi u punom kapacitetu. Ali ako već hoćete, uz sve poštovanje za istorijske zasluge SDS-a, ta partija danas nema masovno ni članstvo ni biračko tijelo. Nedavno je promijenila predsjednika, ni bivši ni aktuelni nisu dovoljno poznati izvan stranke. A teško da će privilegiju da predlože zajedničkog kandidata iz svojih redova prepustiti nekoj drugoj manjoj stranci.“

Šta će se desiti ako većina građana RS ne izađe na izbore, a makar formalno, neko bude izabran za predsednika RS? Ta osoba neće imati legitimitet, ali će ga, verujem, podržati Kristijan Šmit.

"Vjerujem i ja, ali tako će nelegitimni visoki predstavnik podržati nekog nelegitimnog predsjednika. Dakle, dvostruka negacija legitimiteta ili nelegitimitet na kvadrat. Pošto se legitimni predsjednik neće povući, Srpska možda bude ’počašćena’ sa dva predsjednika ‒ Dodikom u Banjaluci i nekim Šmitovim predsjednikom u egzilu u Sarajevu, sa sjedištem u OHR-u. A pošto su redovni izbori na jesen 2026, Srpska bi praktično u istoj godini dobila i trećeg predsjednika. Samo ne znam šta će nam ijedan predsjednik kada samozvanac Šmit smatra da može da odlučuje o svemu: i u ime predsjednika, i u ime Skupštine. Često se pitam da li je taj čovjek pri zdravoj pameti.“

"Očuvanje Dejtonskog sporazuma je antikolonijalna borba"

U bosanskom loncu kuva...

U bosanskom loncu kuva...

Vesti 11.03.2025. 19:05

"Očuvanje Dejtonskog sporazuma je antikolonijalna borba"

SNSD najavljuje bojkot, ali se spekuliše da bi Milorad Dodik, ipak, mogao da stane iza nekog kandidata, naravno ne zvanično?

"Kako to mislite? Dodikov SNSD bojkotuje izbore, a on nezvanično staje iza nekog vanstranačkog ili kandidata druge stranke? Djeluje mi nelogično. To bi značilo i da je Dodik prihvatio presudu neustavnog Suda BiH da mora da se povuče iz javnog života. A koliko znam to nije prihvatio, bez obzira na to što je došao na suđenje, primio jednu od odluka suda i otkupio onu godinu zatvora. Oni masovno krše Ustav, zakone, procedure, nameću, otimaju, a onda je odjednom jako važno da li je Dodik bio dosljedan. Oni mu raspisuju potjernice, a on bi kao mali Kalimero trebalo da viče: ’Nepravda, nepravda!’ i maše izvornim Dejtonom i krivičnim zakonom prije nego što ga je Šmit samovoljno prepravio. Meni su, naravno, poznate sve te spekulacije, ali čini mi se da, ciljano ili ne, objektivno služe zbunjivanju naroda, odnosno glasačkog tijela.“

Kako će, uopšte, ti izbori da izgledaju, ako pretpostavimo da će većina građana RS na referendumu koji je mesec dana pre izbora praktično odbaciti odluke Kristijana Šmita, Suda BiH i Centralne izborne komisije koje se tiču Dodika?

"Pa ja se nadam da ih, dosljedno odluci Narodne skupštine Republike Srpske, neće ni biti, odnosno da će narod neposrednim izjašnjavanjem na referendumu osnažiti odluku Skupštine koja već postoji, a obeshrabriti svakog ozbiljnog ko se već kandidovao. Izuzev nekih autsajdera koji hoće da od Šmita dobiju nešto od onih pet miliona za bilborde i izađu iz anonimnosti.“

Postoji li opasnost da predsednik RS bude izglasan glasovima ljudi iz Federacije BiH?

"Dok je Šmit tu, postoji mogućnost i da predsjednika Republike Srpske izaberu i muslimani iz Indonezije ili Avganistana, ili da bude malo realniji, pa da izborna baza budu migranti porijeklom iz islamskih zemalja u Njemačkoj i Britaniji, koje Merc i Starmer ionako planiraju da udome u BiH sa otpremninom od deset hiljada evra. Šmit čak može da se pozove na zatečeni i još važeći presedan da bosanski muslimani u Federaciji Bosne i Hercegovine biraju predstavnike Hrvata u Predsjedništvu BiH. Zašto onda ne bi i predsjednika u Srpskoj!?“

Gotovo je uobičajena stvar da se sudbina Milorada Dodika vezuje i za sudbinu RS. Koliko je to dobro i da li je, pre svega, moguće na taj način tumačiti stvari?

"Prije svega, radi se o oduzimanju prava narodu u Srpskoj da bira svog predsjednika. Ako stranci mogu da kažu nećemo Dodika, onda će moći i da odrede koga hoće. Najzad, ako ga narod četvrt vijeka bira, a oni ga isto toliko godina smjenjuju, onda osoba imenom Milorad Dodik očito ima presudan značaj, sa srpskog stanovišta pozitivan, sa zapadnog negativan. Nije on junak bez mane, možda birači samo misle da je najmanje loš, ili narod vjeruje da će bez njega biti još gore. Ima neka tajna veza između lidera i naroda. Harizma!“

Utisak je da sa svakom odlukom protiv njega, bilo da je donose Šmit ili institucije BiH, popularnost Dodika raste. Ili je reč samo o srpskom inatu jer ljudi ne žele da im drugi kroje sudbinu. Koliko, zapravo, Šmit svojim postupcima samo jača Dodikove pozicije?

"’Što je više kleveta i laži, Dodik nam je miliji i draži!’ Spoljni pritisak po pravilu dovodi do zbijanja unutrašnjih redova. Kolektivni Zapad toliko se kompromitovao antisrpskom politikom da bi uspješna opozicija u Srpskoj morala da ide radikalnije od Dodika. Saradnju sa protektoratom narod doživljava kao veleizdaju.“

 

Milorad Dodik najavio je odlazak u Moskvu i susret sa Putinom, kao i da će tražiti od Rusije podršku za referendum o nezavisnosti Republike Srpske. Verujete li da će takvu podršku dobiti i verujete li da će taj referendum biti održan?

"Da, ići će u Moskvu. On je kod Putina privilegovani gost. Željka Cvijanović je pozvana u Vašington kod Rubijevog zamjenika Landaua, koji je zadužen za Trampovu politiku nemiješanja u Bosni. Mislim da sa Putinom ne ide baš tako: ’Uradi, Mile, ovo, nemoj, Mile, ono ...’ Ili: ’Ti si, Mile, moj veliki prijatelj i ako te neko dirne ja ću poslati ’orešnik’ na Sarajevo’. Vidjeli smo da je u važnom momentu Rusija zatražila hitnu zatvorenu sjednicu Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija  i da je Dmitrij Poljanski podsjetio zapadne kolege da Šmit nije izabran i da je on izvor krize u BiH. Bila je to važna poruka britanskom i francuskom ambasadoru, tim važnija što američki nije stao na njihovu stranu. Lavrov vrlo pažljivo podiže nivo podrške i dugo je insistirao na povratku na izvorni Dejton, ali to ne znači da sada neće biti i radikalniji. Kakvo pitanje će pisati na listiću za referendum ipak se odlučuje u Banjaluci i možda je osamostaljenje jedini pravi potez, ali siguran sam da neće samo Mile i Željka razgovarati u Moskvi i Vašingtonu, nego i Putin i Tramp međusobno telefonom. Ako pak prođu ovi Šmitovi skandalozni potezi, biće to šamar dvojici najmoćnijih ljudi na planeti i trijumf Merca, Starmera i Makrona koji jedva opstaju i kod kuće.“

Cvijetin Milivojević: "Šmitovi potezi samo jačaju Dodika"

Intervju

Intervju

Vesti 08.08.2025. 16:15

Cvijetin Milivojević: "Šmitovi potezi samo jačaju Dodika"

Gospodin Dodik rekao je i da RS "treba da reafirmiše pravo na samoopredeljenje“ jer "naša sudbina treba da bude u našim rukama“. Pritom je rekao da "pravo na samoopredeljenje nije samo pravo na nezavisnost, već pravo da odlučujemo o svom statusu“. Kakav bi to status RS mogla još da ima osim nezavisnosti? Priključenje Srbiji?

"Priključenje Srbiji? Zašto da ne! Takvo opredjeljenje bar kao želja, vizija, težnja, postoji odvajkada kod ’prekodrinskih Srba’. I u doba ’socijalističkog suživota i zajedništva’ govorilo se ’Srpski seljak sije u Bosni, a vremensku prognozu sluša na Radio Beogradu’. Dodik se koristi metaforom ’Zagledan sam u Srbiju’, a srpski narod u BiH bi, naprosto, glasao za ujedinjenje. Uostalom, ’bosanski Srbi’ su na plebiscitu (referendumu) u decembru ’91. izglasali sa bezmalo 98 odsto da ’žele da ostanu sa Srbijom u skraćenoj Jugoslaviji ...’ Dakle, Republika Srpska u okviru BiH je srpski ustupak, i u Dejtonu/Parizu je međunarodno verifikovan i garantovan. A onda je taj ustupak decenijama osporavan, vrijeđan, ucjenjivan i daje pravo Srpskoj na status quo ante kada je bila sa Srbijom u dvije Jugoslavije ili na novi aranžman, koji se ne bi zvao priključenje matici, nego ujedinjenje sa Srbijom. Odnosi nisu dijaspora – matica. Prekodrinski Srbi su najstariji autohtoni narod u BiH, a Srbija je pijemont za sve Srbe.“

Šta mislite kakav bi mogao da bude stav Srbije prema priključenju? 

"Da, za tango treba dvoje, a Vučić nikada nije odgovorio na Dodikovu ’zagledanost’, kao što ni Dodik nikada nije zvanično uputio takav predlog, niti je Srpska povukla ijedan institucionalni potez ka otcjepljenju. Do sada!! Ni Vučić ni Dodik neće u NATO i neće sankcije Rusiji, a time je zajednički put u EU igra bez granica. Uglavnom su dobro koordinisali nacionalnu politiku, čak i kada se u ponečem nisu slagali. Zbog hibrisa da svijet drži na dlanu, imperija nije žurila, a kolonija je kupovala vrijeme.

Preloman momenat je dogovor Vučića i Dodika da zajedno obilježavaju stradanja srpskog naroda... Svesrpski sabor sa Zaključcima. Nismo više ’bosanski Srbi’ i ’Srbijanci’, nego jedan narod – Srbi. Zajednička zastava, grb i himna. Koliko su ti simboli značajni, pokazuje da tri naroda u BiH, ni uz pomoć protektora Vestendorpa, nisu mogli da dogovore tekst himne. Na zastavi BiH nema vizuelne asocijacije ni na Bosnu ni na jedan od tri naroda. Čak ni Bošnjaci je ne osjećaju kao svoju.“

Spomenuli ste čvršće povezivanje Srpske i Srbije što je i predviđeno Dejtonskim sporazumom kao "specijalne i recipročne veze“. I Dodik i Vučić su naglašavali "najbolje ikada“. Koliko je danas, u posebno teškom periodu za predsjednika Srpske, značajna podrška predsednika Srbije?  

"U Srpskoj važi da je presudno imati podršku ’matice’, SPC i Rusije. Kod predsjednika Vučića vidno je izvjesno pomjeranje. Najprije je govorio ’Srbija poštuje suverenitet i teritorijalni integritet BiH, ali i dejtonski status Republike Srpske’. Zatim govori da ’poštuje BiH, a Srpsku voli’. Dalje, ’Srbija stoji uz srpski narod u BiH’. Pa onda: ’Srbija stoji uz Srpsku.’ Da bi u najnovije vrijeme eksplicite izražavao i podršku predsjedniku Srpske, dok je Dodik uvijek isticao zahvalnost Srbiji i lično Vučiću. To je valjda odnos pijemonta prema ostalim srpskim zemljama, mada mnogi u Srpskoj očekuju i više od reciprociteta.“

Čime objašnjavate to što EU i ceo Zapad prelaze preko činjenice da Kristijan Šmit nije legalno izabrani visoki predstavnik za BiH?

"Principijelno, sve što radi visoki predstavnik koji nije legalno izabran, nelegalno je. On je uradio mnogo, i to isključivo protiv Srpske i predsjednika Dodika. Upregao je i vazalni neustavni Sud BiH, koji je preko CIK-a prekinuo mandat predsjednika. Kolektivni Zapad, uključiv i genseka Ujedinjenih nacija Gutereša, prelazi preko svega toga u arogantnom očekivanju da će Srpska to prihvatiti, čak uz preporuku da je najvažnije da održimo ’mir i stabilnost’. Potcijenili su spremnost Srba da uzvrate i uvalili su čitavu BiH u nemir i nestabilnost. Najmanja cijena da se situacija smiri biće odlazak Šmita i poništenje svega što je do sada počinio. Šmitova pozicija slična je poziciji Zelenskog. Ni on ne vidi da u završnici njega nema.“

Mržnja u BiH gaji se u svakom dvorištu

Posle Dejtona

Posle Dejtona

Svet 03.07.2024. 19:00

Mržnja u BiH gaji se u svakom dvorištu

Deluje li Vam da su se stvari "otrgle kontroli“ onda kada su Amerikanci postali manje zainteresovani za stanje u BiH?

"Ja bih rekao da su se otrgle kontroli da bi bile riješene. Kriza je uvijek uvod u rasplet, koji se u Bosni čeka tri decenije. Pojava Trampa u američkoj politici i njegove dvije izborne pobjede uprkos moćnom otporu duboke države nisu rezultat nekog slučajnog sticaja okolnosti. On je zakonit društveno-istorijski fenomen opadanja moći imperije na zalasku zbog prenapregnute moći globalne dominacije. Spasilac SAD je mogao personalno da bude i neko drugi, ali je Tramp instinktivno osjetio kao i američki narod koji je to većinom prihvatio. Da bi ostale jedna od više supersila, SAD su morale da se odreknu da budu jedina, da se ravnopravno dogovaraju sa Rusijom, Kinom, Indijom. Najzad, činjenica je da je Dodik prepoznao Trampa kao budućeg predsjednika još prilikom njegove prve kandidature kada je čitav svijet tipovao na Hilari Klinton. To mu nije rekla baba gatara, nego sposobnost da predviđa političke procese i dočeka Trampa baš kada su Kristijan Šmit i Sena Uzunović krenuli da mu dohakaju.“

Kao dve opcije za budućnost BiH često se spominju povratak izvornom Dejtonu i napuštanje zajedničke države. Šta bi nosio jedan, a šta drugi scenario i koji bi, prema Vama, bio verovatniji?

"Moram da vas dopunim! Dodik je, pored ta dva, ponudio i treće, srednje rješenje: novi dogovor o BiH. Takav dogovor je čak bio postignut i parafiran na njegovom imanju u Laktašima, bez stranaca i medija. Mislim da je bio i Čović, a sa bošnjačke strane Nermin Nikšić i Elmedin Konaković. Ostalo je da se, uz još neke nebitne tehničke detalje, sve ozvaniči par dana kasnije u Mostaru. Već sutradan uslijedila je opstrukcija iz Sarajeva: ’Poniženje ‒ išli su Dodiku na noge.’ ’Zašto je bilo iza leđa javnosti!’ ’Opet ih je Dodik nasankao!’ ’Zašto je zaobiđen Šmit!’ U Mostaru im je Dodik izvadio sporazum: ’Jesu li ovo vaši potpisi?’ –’Jesu!’ ’Važi li ovaj sporazum?’ – ’Ne važi!’ Možda je to u tradiciji pregovaračke strategije starog Izetbegovića: ’Ujutro mi se čini ovako, poslije podne onako.’ Kako sa takvim svijetom razgovarati? Povratak na izvorni Dejton bio bi logično rješenje koje su potpisali Alija i Silajdžić, a garantovali i Kol, i Mejdžor i Širak, što bi Tramp i Putin mogli da poture pod nos nasljednicima nonpejperovcima Mercu, Starmeru i... Bošnjaci neće niša, pa onda preostaje razlaz.“

Napisali ste da proces protiv Dodika nije ni pravni ni politički, čak ni siledžijski, već neokolonijalno-teroristički. Kako to objašnjavate?

"Taj postmoderni neoliberalni svijet kod kuće je individualna prava i slobode dotjerao do perverzije da djeca biraju svoj polni identitet, a na ’predmodernoj periferiji’ gazi kolektivna prava i slobode čitavih naroda. Srbi su u Evropi jedinstven primjer dugogodišnjeg maltretiranja, poništavanja srpske istorije, kulture, vjere, identiteta, uz primjenu ’preventivnih humanitarnih intervencija osiromašenim uranijumom’. To nema veze ni sa pravom ni sa politikom, ne zove se ni mobing, ni genocid. Tome nisu nadjeli ime da ne bi potpalo pod sankcije, ali Srbi to osjećaju i predugo trpe kao neokolonijalni terorizam. Predsjednik Dodik je među prvima u Evropi ’zapaljivom retorikom’ podigao glas protiv kolektivnog Zapada. Ova neobična sintagma vjerovatno im znači da je ’potpalio’ i Orbana i Fica, da je palikuća zgrade EU u Briselu, da sije neposlušnost u njihovim redovima. Nije čudo što ga ruše godinama.“

Koji bi, prema Vama, bio najbolji način da se kriza u BiH, koja postoji, praktično od završetka rata, razreši?

"Postoji još od mnogo ranije, od Turaka, Austrougara, ustaša, socijalizam ga je samo prigušio. Grof Andraši je povodom neuspjeha gubernatora Kalaja da stvori integralnu Bosnu izjavio: ’Bosna ne može da bude država jer ne diše jednom dušom.’ Danas bismo rekli: ne postoji bosanski patriotizam, nego samo patriotizam prema Srpskoj i Herceg-Bosni, te utopijski patriotizam Bošnjaka prema dvije trećine BiH, koje zovu ’privremeno okupirane teritorije’. I oni se te utopije intimno neće odreći, nastaviće da žive u njima kao izvor smutnje, čak i ako privremeno prihvate neki kompromis. Kao u antičkim tragedijama, svaka strana slijedi neku svoju logiku koja se može razumjeti, ali kad se ukrste, dobijate nemoguću državu Bosnu. Kriza u BiH nije politička, nego strukturna, potrošen je i minimalni kapital socijalnog povjerenja pa je razlaz jedino dugoročno rješenje.“

Da li je BiH samo još jedan poligon za odmeravanje snaga Zapada i Rusije?

"U BiH se odslikava nova globalna preraspodjela moći. U njoj danas među ljudima imate i NATO i EU i BRIKS i ODKB u antagonističkoj koegzistenciji, koja se održava spoljnim pritiscima i unutrašnjom inercijom. Svakako, tu su ključni i aktivni Putin (Si ga diskretno prati), i Tramp (kod koga Ursula gunđa). Zato predsjednik Dodik ide u Moskvu, a Cvijanovićeva u Vašington. Zamislite Bosnu kao logor oko koga drže stražu Šmit i njegovi zemljaci, Bošnjaci su kapoi, a saveznici se približavaju da oslobode zarobljene Srbe i Hrvate da idu svako na svoju stranu.“

Rat ili mir po Dejtonu

Republika Srpska

Republika Srpska

Vesti 24.03.2025. 16:10

Rat ili mir po Dejtonu

Treći entitet – rešenje ili okidač za raspad BiH?

U fokusu

U fokusu

Svet 25.06.2025. 16:10

Treći entitet – rešenje ili okidač za raspad BiH?

"Radiću na tome da budem poslednji Visoki predstavnik u BiH"

Kristijan Šmit u Dejtonu

Kristijan Šmit u Dejtonu

Svet 24.05.2025. 13:40

"Radiću na tome da budem poslednji Visoki predstavnik u BiH"