Zdravlje
23.02.2022. 08:05
R. E.

Zdrava je, ali...

Loše strane mediteranske dijete

Dijeta, hrana
Izvor: Shutterstock

Verovatno ste do sada čuli za mediteransku dijetu, jer se često spominje kao jedan od najzdravijih načina ishrane.

Mnoge studije su potvrdile da ova dijeta smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa, a uz to produžava životni vek.

Međutim, postoji problem u vezi sa ovom dijetom o kojem se ne priča dovoljno. Naime, zasnovana je na planu ishrane koji je uobičajen za evropske mediteranske zemlje, ali ne uključuje mnoge države koje se takođe nalaze na obalama Mediterana, kao što su, na primer, Tunis, Libija i Egipat, piše Healthline.

Još jedan problem u vezi sa mediteranskom ishranom je to što nije tako fleksibilna i jednostavna kao što se čini, to jest, u velikoj meri se zasniva na konzumiranju namirnica koje su mnogim ljudima nedostupne.

Na obalama Mediterana nalazi se 21 država: Albanija, Alžir, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Kipar, Egipat, Francuska, Grčka, Izrael, Italija, Liban, Libija, Malta, Monako, Crna Gora, Maroko, Slovenija, Španija, Sirija, Tunis i Turska.

Međutim, mediteranska dijeta se prvenstveno zasniva na tradicionalnim kuhinjama Italije, Grčke, Španije u južne Francuske, a isključuje istočnoevropske, bliskoistočne i afričke zemlje u regionu.

Razlog za to je “Studija sedam zemalja”, koju je, između 1952. i 1957. godine, američki istraživač Ansel Kiz sproveo u Italiji, Grčkoj, Jugoslaviji, Holandiji, Finskoj, Japanu i Sjedinjenim američkim državama. On je proučavao navike u ishrani u svakoj od ovih zemalja i merio stope srčanih bolesti, dijabetesa i faktora rizika kao što su visok holesterol, visok krvni pritisak i pušenje.

Na kraju, Kiz i njegov tim, zaključili su da je način ishrane u Italiji i Grčkoj povezan sa nižim stopama kardiovaskularnih bolesti i smrtnosti od bilo kog uzroka. Nakon ovog zaključka, Kiz je počeo da promoviše mediteransku dijetu kao put ka boljem zdravlju.

Današnji eksperti kritikuju Kizovo istraživanje i ističu da je tokom studije prikupljao podatke isključivo muškaraca i, sa izuzetkom Japana, isključivo bele rase.

Razlog zašto neevropske kuhinje nisu uključene u mediteransku dijetu nije to što je ishrana u ovim zemljama loša, već to što ove zemlje nisu bile uključene u istraživanje.

Sve u svemu, stručnjaci se slažu da je mediteranska ishrana veoma zdrava. Stavlja akcenat na biljnu hranu (voće, povrće, orašasti plodovi, semenke, mahunarke), manje masne proteine i nezasićene masti. Međutim, s obzirom da ova dijeta izdvaja samo nekoliko država, nedostaje joj kulturološka raznolikost.

Kada kažemo da se ljudi u samo tri, četiri države hrane zdravo, to implicira da se u drugim državama u regionu hrane nezdravo, što nije istina.

Još jedan problem sa ovim načinom ishrane je taj što ako neko ne voli morske plodove ili ne može da priušti sebi neke od namirnica koje se najčešće konzumiraju u ovoj dijeti, obeshrabriće se i misliće da mu je ovakav plan ishrane nedostižan.

S druge strane, kada se fokusiramo na najvažnije postulate mediteranske dijete, kao što je konzumiranje puno biljne hrane i nezasićenih masti, ovaj način ishrane deluje jednostavnije i pristupačnije.

Samo zato što ne jedete maslinovo ulje svaki dan ne znači da vam mediteranska dijeta neće biti od koristi.

Komentari
Dodaj komentar

Povezane vesti

Istraživanje pokazalo šta je presudno za dug život
stogodišnjaci, rođendan, 100 godina, torta, starost

Zanimljivo

12.01.2022. 14:05

Istraživanje pokazalo šta je presudno za dug život

Američka studija koja se bavila testiranjem fizičkih sposobnosti starijih žena, pokazala je da one koje redovno praktikuju neku fizičku aktivnost imaju veće šanse da žive duže.
Close
Vremenska prognoza
broken clouds
10°C
24.04.2024.
Beograd
Wind
PM2.5
5µg/m3
PM10
6µg/m3
UV
UV indeks
1
AQI indeks
1

Oni su ponos Srbije

Vidi sve

Najnovije

Vidi sve

Iz drugačijeg ugla

Vidi sve