Život
29.05.2025. 23:30
Dragan Vesić

Kolumna Dragana Vesića

Koliko smo daleko od života BEZ TELEFONA

Virtuelna realnost
Izvor: Shutterstock

Svi oni koji pate od telefonofobije (strah od telefona) i nomofobije (strah od gubitka mobilnog telefona), moći će da odahnu ako se ostvare vizije softverskih mogula Ilona Maska, Marka Zakerberga, Bila Gejtsa i Sama Altmana koji najavljuju svet bez mobilnih telefona, osim vlasnika "Epla“ Tima Kuka koji bi ih samo usavršio veštačkom inteligencijom.

Pametne telefone zamenili bi neki novi softverski sistemi i već se eksperimentiše sa implementacijom novih tehnologija u budućnosti.

Kada će se tačno ostvariti te inovativne futurističke ideje, ne znamo, ali znamo kako ih pomenuti milijarderi zamišljaju.

Ilon Mask vidi vrli novi svet bez mobilnih telefona kao interfejs između mozga i kompjutera gde bi korisnici kontrolisali uređaje mislima bez fizičke interakcije. To podrazumeva implantate baš kao što je radio sa veštačkom inteligencijom ("Neuralink“), što se već testira na malom uzorku od dvoje ljudi.

Sad, da li bi ljudi kontrolisali mašine ili mašine ljude jeste zastrašujuće pitanje koje se generalno odnosi na razvoj novih tehnologija.

Bil Gejts pak investira u drugačiji alternativni smer. Kompanija paradigmatičnog imena ‒ Chaotic Moon ‒ testira elektronske tetovaže koje bi ljudima bile ugrađivane, a reč je o specijalnim nanosenzorima koji mogu da razmenjuju informacije. On je uveren da bi elektronske tetovaže zaživele u zdravstvu, GPS praćenju, komunikaciji... i da zbog toga pametni telefoni ne bi više bili potrebni, a nepotrebno i zastarelo smešta se u muzej.

Zakerbergu se ukazalo nešto drugo ‒ naočare za proširenu stvarnost (AR). Nisu za vid, a ni za sunce, nego za računarsku platformu koja bi bila dominantna do 2030. Suština je da bi te specijalne naočare takođe ukinule mobilne telefone jer bi korisnici pomoću njih radili potpuno iste stvari ‒ od telefoniranja do surfovanja i zabave na društvenim mrežama ‒ dakle bilo koji vid komunikacije ‒ ali bez zamaranja ruke: te ekstremitete zamenili bi hologrami.

Godina koju kompanija "Meta“ predviđa slučajno se poklapa sa Agendom 2030 UN o održivom razvoju, koju "teoretičari zavere“ vide kao neodrživu jer je reč o loše zamaskiranom novom ropstvu ‒ tiraniji bogate korporativne svetske vlade. Sad, znamo da se mnogo toga što se podvodilo pod deluziju i teoriju zavere ostvarilo, ali da ne skrećemo s teme ako, uopšte, skrećemo.

Revolucionarne futurističke tehnologije trebalo bi da olakšaju život tako što će zameniti ljude ‒ po jednima, po drugima ‒ one su zamišljene da ukinu privatnost kako bi nova svetska oligarhija lakše manipulisala i vladala ljudima i svaki segment života stavila pod kontrolu.

Sve navedeno: čipovanja, implantati, AI, elektronske tetovaže, hologrami... zvuči jezivo i strašno.

Nešto od toga imamo i sada, ali ne u meri koja se predviđa, a predviđa se da virtuelna stvarnost sasvim zameni autentičnu.

Oni koji misle, vide vrli novi svet kao digitalnu apokalipsu u kojoj ne postoje ljudi nego androidi.

Oni koji ne misle, ne vide ništa bilo koje naočare da im stavite.

Izlišno je govoriti da je razvoj novih tehnologija olakšao život i svet učinio manjim mestom – "globalnom palankom“.

Sve je nadohvat ruke, informacije i dezinformacije putuju brzinom svetlosti.

Dakle internet, mobilni telefoni, novi mediji i nove tehnologije uopšte imaju svoju svrhu dok služe ljudima. Stvari se otrgnu kontroli kad tehnologije postanu zamena za stvarno i normalno, a postale su: kad ljudi počnu da služe novim tehnologijama, a počeli su.

Tako nešto nije teško proveriti ‒ dvoje ljudi, na primer, sede zajedno u kafiću, ali ne razgovaraju međusobno, kao da su u svađi, nego "razgovaraju“ sa mobilnim telefonom (pametnim, mada mu se ne zna IQ). Telefoniraju, dopisuju se, surfuju, lajkuju...

Zašto su onda izašli zajedno, umesto sa mobilnim telefonom, nikakva zdrava logika ni socijalna psihologija nema objašnjenje.

Ništa čudno i ništa novo u današnje vreme jer psiholozi, uporedo sa tehnološkim napretkom, upozoravaju da je, baš zbog napretka, sve više alijenacije među ljudima jer sve više žive virtuelne živote. Takođe upozoravaju da u epohi konzumerizma, s jedne strane, ima sve više psihopata, infantilnih narcisa za koje je krojen ovakav svet, a s druge, izgubljenih i dezorijentisanih ljudi za koje nije krojen.

Egoizam i odsustvo empatije odnose prevagu, a usamljenost i gubitak nade su cena koja se plaća kad nikakva granica ne postoji zato što su sve vrednosti uništene.

Novo doba ne donosi samo otuđenje, fikciju i apsurd jer ljudi ne vide izlaz u svetu gde sebični i bezdušni vode glavnu reč, nego i nove bolesti zavisnosti ‒ od pametnih telefona i društvenih mreža.

Strah od telefona tretira se kao svaka druga fobija, samo što nije medicinski zvanično priznata. Leči se takođe kao svaka fobija ‒ lekovima i psihoterapijom. Bez obzira na vrstu psihoterapije, svaki poremećaj leči se izlaganjem: čovek mora da se suoči sa uzrokom svoje bolesti da bi se izlečio. To jeste teško, ali drugi način ne postoji.

Bolesti zavisnosti se takođe leče, kako stare tako i ove nove, digitalne. Samo je potrebno biti uporan i potrebno je vreme. To znamo.

Ne znamo da li ćemo u svetloj budućnosti da telefoniramo bez telefona.

Možda nećemo ‒  Bil Gejts i ostali usrećitelji čovečanstva nisu pomenuli fiksne telefone.

Komentari
Dodaj komentar

Povezane vesti

Zbog čega ove poznate ličnosti ne žele da imaju pametne telefone
društvene mreže, pametni telefoni

"Digitalni detoks"

11.03.2023. 04:05

Zbog čega ove poznate ličnosti ne žele da imaju pametne telefone

Pametni telefoni su nam u velikoj meri olakšali život, kada su u pitanju korisne aplikacije, komuniciranje sa prijateljima koji žive daleko od nas ili jednostavnije plaćanje računa. Međutim, ovi uređaji imaju i mnoge loše strane.
Close
Vremenska prognoza
clear sky
16°C
30.05.2025.
Beograd
Wind
PM2.5
5µg/m3
PM10
6µg/m3
UV
UV indeks
1
AQI indeks
1

Oni su ponos Srbije

Vidi sve

Najnovije

Vidi sve

Iz drugačijeg ugla

Vidi sve