Biznis
11.05.2023. 16:05
Beta

Obnovljivi resurs

Zašto je za Srbiju važna biomasa

Biomasa, obnovljivi izvori energije
Izvor: Shutterstock

Biomasa je najznačajniji potencijal obnovljivih izvora energije (OIE) u Srbiji gde trenutno radi 35 biogasnih postrojenja, ukupne snage 34,2 megavata (MW), izjavila je predstavnica Privredne komore Srbije (PKS) Verica Ražnatović.

Ta postrojenja su stekla status povlašćenog proizvođača i prodaju električnu energiju po povlašćenoj ceni (fid-in tarifa), dok privremeni status povlašćenog proizvođača ima još 80 elektrana, ukupne planirane snage od 76,4 MW, rekla je ona. 

Ražnatović, koja je viša savetnica za OIE Udruženja za energetiku i rudarstvo PKS, rekla je agenciji Beta da se u narednom periodu može očekivati novi ciklus investicija u tu oblast, jer se pored ostalog usvajanjem izmena i dopuna Zakona o korišćenju OIE očekuju prve aukcije.

"Donošenjem prvih fid-in tarifa 2010. godine, a naročito donošenje najstimulativnijije fid-in tarife, koja je povećana 30 odsto 2016. godine, stvoren je povoljan poslovni ambijent za investitore. To je dovelo do toga da je sektor biogasa imao pozitivan rast do 2020. godine i skoro ispunio cilj predviđen Nacionalnim akcionim planom da Srbija raspolaže sa kapacitet od 30 MW u sektoru biogasa", rekla je Ražnatović.

Ona je podsetila da je u prvom investicionom ciklusu do 2021. godine, ukupna vrednost ulaganja u biogasne elektrane u Srbiji bila oko 150 mililona evra.

"Stvaranje povoljnog ambijenta za ulaganje, podstaklo interesovanje sprskih kompanija tako da danas imamo dominantno, odnosno dve trećine srpskih firmi koje su operateri biogasnih postrojenja. Ostala ulaganja, pored kompanija sa slovačkim i amerčkim kapitalom, realizovale su firme iz Austrije, Slovenije, Švajcarske i Hrvatske", navela je Ražnatović.

Ocenila je i da će na vrednosti investicija u ovoj oblasti u narednom period uticati mnogi faktori poput prihoda od prodaje električne energije i prodaje toplotne energije, zatim prihodi od prodaje postdigestata (đubriva organskog porekla koji se dobija u procesu), troškovi sirovina, održavanja objekata i opreme, servisiranja, radne snage, osiguranja, kao i uslovi kreditiranja.

Govoreći o potencijalima za korišćenje biomase, Ražnatović je naglasila da Srbija spada u zemlje koje imaju značajan potencijal biomase i sa aspekta biološke raznolikosti, ali i rasprostranjenosti.

"Studije i analize pokazuju da je biomasa najznačajniji potencijal obnovljivih izvora energije u Srbiji. Procenjuje se na 3,448 Megatona ekvivalenta nafte (Mtoe) godišnje, od čega je 48 odsto poljoprivredna, a 44 odsto drvna biomasa", rekla je predstavnica PKS.

Kako je istakla, drvna biomasa je najzastupljenija u planinskim predelima centralne Srbije i njen stepen trenutnog korišćenja iznosi više od 70 odsto.

"Precenjen potencijal poljoprivredne biomase od ostataka poljoprivrednih kultura, ostataka u voćarstvu, vinogradarstvu i preradi voća je 1,67 Mtoe godišnje. Poljoprivredna biomase je najzastupljenija na severu Srbije. Međutim, i pored velike rasprostranjenosti njen potentecijal se koristi u zanemarljivom procentu, odnosno manje od dva odsto", rekla je Ražnatović.

Dodala je da je potencijal primarnog biorazgradivog otpada u Srbiji procenjen na 205.000 tona ekvivalenta nafte (toe), komunalni i otpadna jestiva ulja i otpad životinjskog porekla procenjen je u ukupnoj količini od 0,043 miliona toe godišnje, dok se energetski potencijal biorazgradivog komunalnog otpada za sada ne iskorišćava.

"Radi se i na razvoju tehnologije nekonvencionalne gasifikacije biomase, za koju je istraživački tim Mašinskog fakulteta u Beogradu, dobio je specijalnu nagradu 'Best business idea from the Western Balkans 202'2 na EIT Jumpstarter takmičenju održanom 2022. godine u Krakovu", rekla je ona.

Objasnila je da se za proizvodnju biogasa kao bazna sirovina može se koristiti čvrsti i tečni stajnjak sa farmi, ostatci iz primarne polјoprivredne proizvodnje (repa, silaža kukuruza i trave, sirak …), organski klanični otpad, otpad iz prehrambene industrije (mlekara, šećerana, industrije celuloze, prerade voća, alkohola, pivara, vinarija …), komunalne otpadne vode, komunalne organske frakcije otpada (biorazgradivi otpad iz parkova i bašti), hrana kojoj je istekao rok trajanja iz restorana, hotela, supermarketa, menzi…

Prema njenim rečima, ukoliko se sirovina koristi iz sopstvenih izvora u potpunosti je besplatna, dok ekonomska opravdanost transporta sirovine, ukoliko se nabavlja iz drugih izvora, prosečno iznosi oko 60 kilometara.

Ražnatović je kazala da je za velike poljoprivredne proizvođače to isplativo, ali je skrenula pažnju da otežavajuću okolnost za iskorišćenje biomase u Srbiji predstavlja usitnjenost poljoprivrednih gazdinstava, količina prinosa iz primarne polјoprivredne proizvodnje, kao i mali broj grla stoke.

"Rešenje za isplativo korišćenje biomase su sabirno-logistički centri, odnosno poljoprivredne zadruga koje bi prikupljale, razvrstavale, pripremale i stavljale na tržište nusproizvode, ostatke ili otpad nastao u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji i preradi poljoprivrednih proizvoda. Dodatno, ti centri ili zadruge bi bili veza između sezonski dostupne biomase i kontinuirane potražnje industrije", navela je Ražnatović.

Objašnjavajući prednost biogasnih elektrana u odnosu na vetro i solarne elektrane, naglasiila je da elektrane na biogas mogu da neprekidno proizvode električnu i toplotnu energije i obezbede energetsku stabilnost i balansiranje čitavog sistema.
 

"Kada govorimo o uticaju na životnu sredinu za razliku od drugih elektrana koje koriste obnovljive izvore, elektrane na biogas imaju značajnu ulogu u smanjenju emisije štetnih gasova, jer kao sirovinsku bazu koriste životinjski stajnjak i razne vrste organskih otpada. To direktno utiče na smanjenje emisije metana u atmosferu koji bi nastao skladištenjem netretiranog stajnjaka, sprečava zagađenje okolnog zemljišta, podzemnih voda i vodotokova", kazala je Ražnatović.

Dodale je da biogasna postrojenja podstiču i razvoj opština sa niskim stepenom razvijenosti, doprinose otvaranju novih radnih mesta za menadžere i operatere, kao i dodatnom angažovanju lokalnog stanovništva u različitim oblastima od poljoprivrede (proizvodnja, sakupljanje i skladištenje supstrata) do industrije (proizvodnja tehničke opreme, izgradnja, rad i održavanje biogas postrojenja).

"Dodatni benefit ovakvih postrojenja mogao bi da bude zbrinjavanje otpada kroz biogasne elektrane što je ubedljivo najjeftiniji način tretmana organskog otpada i rešenje za njegovo zbrinjavanje", kazala je ona.

Ražnatović je dodala da bez obzira na sve to prednosti biogasne elektrane u Srbiji imaju velike probleme u pronalaženju sirovina, jer proizvođači otpada, kako je navela, traže nerealne cene za njegovo preuzimanje, znajući da je to pogonsko gorivo, iako su svesni da imaju zakonsku obavezu da zbrinu nastali otpad, pa veliki deo ostaje nezbrinut i zagađuje životnu sredinu.

Ražnatović je navela da se mnogo očekuje od nedavno usvojenih izmena Zakona o korišćenju OIE, ali je navela da je što pre potrebno zaokružiti podzakonsku regulativu, čime bi taj propis imao punu primenu i omogućio nivi ciklus investicija u elektrane na OIE.

"Kako bi se motivisao biogasni sektor potrebno je usvajanje Uredbe o kvotama u sistemu tržišne premije za elektrane na biogas, kojom bi se definisane kvote za narednu godinu, odnosno koliko megavata biogasnih elektrana može da se priklјuči na mrežu", precizirala je ona.

Istakla je i da treba zaokružiti zakonsku regulativu koja bi omogućila ubrizgavanje prečišćenog biogasa do nivoa kvaliteta biometana u nacionalnu gasnu mrežu.

"To bi otvorilo potpuno nove mogućnosti i smanjilo zavisnost naše privrede od uvoza zemnog gasa i omogućilo da se energija dobijena iz biogasa iskoristi u potpunosti, na mestu gde je to potrebno i kada je potrebno", rekla je Ražnatović.

Objasnila je da Srbija trenutno, proizvodnjom električne energije iskorišćava maksimalno do 40 odsto raspoložive energije iz biogasa, jer je ostatak toplotna energija koja se praktično skoro nigde ne koristi.

"Prečišćeni biometan može biti pretvoren u tečni oblik i transportovan do potrošača, što su i najavili ovih dana investitori u novom biogasnom postrojenju u Novoj Crnji", rekla je Ražnatović.

Komentari
Dodaj komentar

Povezane vesti

Evo zbog čega treba da se ugledamo na Portugal
sijalica, zelena energija

Prednosti Sunca i vetra

05.04.2023. 17:10

Evo zbog čega treba da se ugledamo na Portugal

Obnovljiva energija omogućila je Portugalu da se lakše suoči sa energetskom krizom i ta zemlja planira da još više koristi prednosti Sunca i vetra koje ima u izobilju, ali i drugih zelenih izvora energije na čijem se razvoju još radi.
Close
Vremenska prognoza
clear sky
25°C
06.05.2024.
Beograd
Wind
PM2.5
5µg/m3
PM10
6µg/m3
UV
UV indeks
1
AQI indeks
1

Oni su ponos Srbije

Vidi sve

Najnovije

Vidi sve

Iz drugačijeg ugla

Vidi sve