Scena
28.09.2021. 06:10
M. Paunović

Kulturni genocid

Kako Nemačka pere svoju savest

Ostaci Narodne biblioteke na Kosančićevom vencu
Izvor: Konstantin Gushcha / Shutterstock.com

„Narodnu biblioteku je trebalo srušiti zato što je u toj ustanovi sačuvano ono što je vekovima činilo kulturni identitet tog naroda.“

Šestog aprila 1941. godine u pet sati i dvadeset minuta ujutro na Radio Berlinu pušten je „Marš princa Eugena“ koji je komponovao Andreas Leonard. Zvuk marša bio je tajni znak, inače predlog Gebelsa, za početak napada na Jugoslaviju i bombardovanje Beograda. Hitler je ovaj posao poverio generalu vazduhoplovstva Aleksandru Leru, koji se preporučio time što je do temelja srušio Varšavu.

Tog dana, pre osam decenija, nebo iznad Beograda preplavili su bombarderi Trećeg rajha. Namera je bila jasna, Beograd je trebalo sravniti sa zemljom i izazvati što više požara zbog dodatnog razaranja. I, nažalost, cilj je u potpunosti ostvaren, i ne samo to. Već tokom prvog napada pogođena je Narodna biblioteka na Kosančićevom vencu. Izvršen je kulturni genocid.

 

Osamdeset godina kasnije, odlazeća nemačka kancelarka Angela Merkel je tokom svoje posete Beogradu ponudila nesebičnu pomoć i još jednom u prvi plan istakla velikodušnost i nesebičnost svog naroda.

„Ovo je godina u kojoj moramo da se prisetimo napada Vermahta na Jugoslaviju pre 80 godina i zato se radujem podizanju spomen-obeležja na prostoru stare Narodne biblioteke koji će Nemačka podržati iznosom od 500.000 evra. Smatram da je to važan korak u prilog još većem razumevanju i pomirenju, što je od velikog značaja za ovaj region“, rekla je nedavno Angela Merkel.
 

Svota od pola miliona evra zvuči smešno, pomalo i uvredljivo, naspram vrednosti kulturnog blaga koje su nacisti zapalili 1941. godine.

U zgradi koja je gorela dva dana, uništen je knjižni fond od 500.000 svezaka, 1.424 ćirilskih rukopisa i povelja od XII do XVII veka, kartografska i grafička zbirka od 1500 brojeva, 4000 naslova časopisa i 1800 naslova novina, nedovoljno proučena zbirka turskih dokumenata o Srbiji, inkunabule i stare štampane knjige, kao i celokupna prepiska značajnih ličnosti iz kulture i političke istorije Srbije i Jugoslavije.

Uništene su lične biblioteke Vuka Karadžića, Dositeja Obradovića, Đure Daničića, Janka Šafarika. Nestali su svi inventari i katalozi Narodne biblioteke. Uništene su knjige na više jezika koje su pokrivale period od gotovo hiljadu godina.

Bilo je to pucanje u kulturnu svest i tradiciju jednog naroda. Gađanje biblioteke nema nikakve veze sa ratom, politikom i osvajanjem. Ono može da se tumači jedino kao najveći stepen poniženja jednog naroda.

A da su Nemci znali kakav nam bol i štetu nanose paljenjem Narodne biblioteke, odavno je utvrđeno.

U prvom istražnom iskazu, datom oficirima Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije sredinom maja 1945. u mestu Kupinec kod Zagreba, general Ler je naglasio da mu je lično Adolf Hitler izdao naređenje za potpuno razaranje Beograda.

„U prvom naletu trebalo je da srušimo Narodnu biblioteku, pa tek onda ono što je za nas vojnički bilo interesantno“, istakao je Ler.

Na pitanje jugoslovenskih oficira zašto baš Narodnu biblioteku, Ler je odgovorio:

„Zato što je u toj ustanovi sačuvano ono što je vekovima činilo kulturni identitet tog naroda.“

Komentari
Dodaj komentar

Povezane vesti

Close
Vremenska prognoza
clear sky
10°C
19.04.2024.
Beograd
Wind
PM2.5
5µg/m3
PM10
6µg/m3
UV
UV indeks
1
AQI indeks
1

Oni su ponos Srbije

Vidi sve

Najnovije

Vidi sve

Iz drugačijeg ugla

Vidi sve