Moć ambasadorove reči
Zbog njegovih reči stopirana obnova kuće Džafera Deve
Da li je bilo potrebno da nemački ambasador u Prištini Jorn Rode zabrinuto reaguje zbog najave obnove kuće nacističkog kolaboracioniste Džafera Deve u Južnoj Mitrovici, pa da Evropska unija, UNDP i kosovsko ministarstvo kulture obustave radove?
Izgleda da jeste, jer su pre toga na sporni projekat reagovali i država Srbija i srpski istoričari i Muzej žrtava genocida...
Lampice su se, međutim, kod nadležnih upalile tek kada je ambasador Rode na svom tviter nalogu objavio:
"Ovo je kultura sećanja na pogrešan način! Veoma sam zabrinut zbog planova za obnovu kuće Džafera Deve, poznatog nacističkog kolaboracioniste/protagoniste zloglasne SS Skenderbeg divizije. Nema pranja istorije!
Nemojte iskrivljavati istinu o Holokaustu ili ratnim zločinima koje su počinili nacisti i lokalni saradnici. Kultura sećanja i očuvanje kulturnog nasleđa moraju se shvatiti kao prilike za suočavanje sa prošlošću na otvoren, istinit način. Nemačka ambasada spremna je da podrži svaki razuman pristup kulturi sećanja na Kosovu.“
Odgovorio mu je jedan tviteraš, očigledno Albanac, pokušavajući da objasni kako je kuća pripadala celoj porodici Deva, čiji je Džafer bio samo jedan član, te da je izgrađena pre njegove kolaboracije.
"Kuća je izgrađena 1930. godine. Ako sada uvedemo pripadništvo SS-u ili nacističku prošlost kao kriterijum za zaštitu spomenika, onda svaka čast! Ako je tako, onda krenimo od Nemačke, Austrije, zemalja Beneluksa itd.“, napisao je tviteraš sa nikom Alban.
No, to očigledno nije urodilo plodom pa su, kako je navedeno u utorak, UNDP i EU obustavili rad na lokaciji i ponovo procenjuju svoju ulogu i doprinos, uključujući mogućnost da se trenutna kontroverza "iskoristi kao pravovremena prilika da se otvoreno pozabavimo prošlošću kroz otvorene diskusije i konsultacije svih relevantnih zajednica“.
Reagovao je i direktor izraelskog Centra "Simon Vizental“ Efraim Zurof navodeći da inicijativa da se obnovi kuća Džaferu Devi, odanom saradniku nacista, predstavlja ruganje žrtvama nacista i njihovih lokalnih kolaboracionista.
Zurof u pismu delegaciji EU navodi da se plaši da će eventualno pretvaranje Devine rezidencije u regionalni kulturni centar, što je bila ideja kosovskih vlasti, napraviti suprotan efekat, s obzirom na identitet njenog nekadašnjeg vlasnika.
"S obzirom na identitet njenog istaknutog bivšeg stanara, verovatno će postići suprotan efekat, budući da će biti odata počast pojedincu koji je odigrao istaknutu ulogu u nacističkoj okupaciji delova Srbije i u regrutovanju Albanaca za službu u diviziji Vafen-SS“, navodi Zurof.
On je podsetio da je Deva imao aktivnu ulogu u borbi protiv antinacističkih srpskih i albanskih partizana, kao i u progonu i deportaciji stotina Jevreja u koncentracioni logor Sajmište.
Pored toga, Zurof podseća da je kao ministar unutrašnjih poslova u kolaboracionističkoj vladi Redžepa Mitrovice Deva bio odgovoran za progon i ubistva brojnih Srba.
"Deva je simbol saradnje Albanaca sa nacistima i uloge koju su imali u zločinima nad Srbima i Jevrejima. Takvoj osobi ne treba odavati počast, niti njenu rezidenciju pretvarati u regionalni kulturni centar, jer njegova dela simbolizuju ekstremističku genocidnu ideologiju“, naveo je Zurof.
Na kraju, pitanje nevezano za Kosovo. Da li bi, možda, poput ambasadora Rodea mogao da reaguje i njegov kolega u Zagrebu Robert Klinke, te da osudi, na primer, izvikivanje pozdrava „Za dom spremni“? Da li bi tada taj ustaški pozdrav konačno bio zakonom zabranjen?