Može da ugrozi zdravlje
U kojoj HRANI ima najviše PLASTIKE i kako da se zaštitite
Posledice zagađenja plastikom na zdravlje ljudi su velike. Mikroplastika je, do sada, pronađena u krvi, plućima, placenti, majčinom mleku...
Studija iz marta 2024. je pokazala da ljudi koji imaju mikroplastiku ili nanoplastiku u arterijama na vratu, imaju dvostruko veće šanse da dožive srčani udar, moždani udar ili umru od bilo kog uzroka u naredne tri godine, od ljudi čije arterije na vratu nisu zagađene plastikom.
Kada je zdravlje u pitanju, naučnici su najviše zabrinuti zbog zagađenja nanoplastikom. Sitne čestice mogu da uđu u ćelije i tkiva u glavnim organima, potencijalno prekidajući ćelijske procese i deponovati hemikalije koje ometaju endokrini sistem, kao što su bisfenoli, ftalati, usporivači gorenja, per- i polifluorovane supstance ili PFAS i teški metali.
"Sve te hemikalije se koriste u proizvodnji plastike, tako da ako plastika dospe u naš organizam, ona nosi te hemikalije sa sobom", rekla je za CNN Šeri Mejson, sa koledža Behrend u Pensilvaniji.
"Pošto je temperatura tela viša od spoljašnje, te hemikalije će migrirati iz te plastike i završiti u našem telu. Mogu se preneti u jetru, bubrege i mozak, pa čak i proći kroz placentu i završiti u telu fetusa", rekla je Mejson.
Mikroplastika je pronađena u 90 odsto uzoraka životinjskih i biljnih proteina, prema istraživanju iz februara 2024.
Ukoliko su fragmenti plastike dovoljno mali, voće i povrće mogu da ih apsorbuju kroz svoj korenov sistem i prenesu na stabljike, listove, seme i plod biljke.
Kada je u pitanju meso, najmanje je kontaminirano pileće belo meso i svinjski kotleti, a druga studija, iz avgusta 2020. godine, je pokazala da zelena salata sadrži najmanje plastike, kada se govori o povrću.
Prema istoj studiji, jabuke i šargarepe su najzagađenije voće i povrće, sa preko 100.000 čestica mikroplastike po gramu.
U plastiku se, takođe, često pakuje so. Studija iz 2023. godine je pokazala da himalajska ružičasta so ima najviše mikroplastike, a slede je morska so i crna (kamena so, oštrog mirisa koja se peče). Šećer je, takođe, izvor zagađenja, prema studiji iz 2022.
Mnoge kesice za čaj se prave od plastike i oslobađaju velike količine čestica. Istraživači sa Univerziteta Mek Gil u Kvebeku, u Kanadi, otkrili su da jedna plastična vrećica čaja otpusti oko 11,6 milijardi mikroplastičnih i 3,1 milijardu nanoplastičnih čestica u vodu.
Još jedan veliki izvor toksične mikroplastike je pirinač. Studija Univerziteta u Kvinslendu otkrila je da na svakih 100 grama (1/2 šolje) pirinča koji pojedemo, unosimo tri do četiri miligrama plastike.
Međutim, pranjem pirinča, kontaminacija plastikom može da se smanji do 40 odsto. Pranjem se smanjuje i količina arsena, kojeg može biti mnogo u pirinču, rekli su istraživači.
Prema studiji iz marta 2024. godine, litar flaširane vode sadrži u proseku 240.000 plastičnih čestica iz sedam vrsta plastike, uključujući nanoplastiku.
Savet stručnjaka je da se pije voda iz česme, iz staklenih ili metalnih flaša, kako bi se smanjila izloženost plastici. Ovaj savet se odnosi i na druga pića i hranu, koji su pakovani u plastičnu ambalažu.
Dok nauka saznaje više o plastici koju konzumiramo, postoji još toga što možete učiniti da se zaštitite, kažu stručnjaci.