Život
30.06.2022. 18:25
Lena Munitlak

Dilema

Upisati fakultet odmah ili pauzirati godinu dana - šta je bolje?

studenti, druženje
Izvor: Shutterstock

Poslednje školsko zvono i žurka u dvorištu škole posle završene četvrta godine, mnogima je jedno od omiljenih sećanja iz mladosti. Nakon toga sledi trka za upis na fakultet ili višu stručnu školu, a mladima je često teško da se orijentišu i izaberu pravac za dalji put u svet odraslih. Studirati ili ne? Pratiti svoje želje ili preporuke roditelja i okruženja? I jedno od sve češćih pitanja: pauzirati godinu ili odmah upisati fakultet?

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u Srbiji je prošle godine bilo oko 53.000 maturanata, a fakultet je upisalo oko 48.000 brucoša. Na prvi pogled, ovi podaci ukazuju na to da većina maturanata odmah upiše fakultet. Ipak, drugi broj uključuje sve one koji su postali brucoši prošle godine, bez obzira na godine i generaciju. To znači da znatno manji broj od navedenog čine maturanti koji su direktno prešli iz srednje škole ili gimnazije na fakultet.

Pojam "gap year“ (godina pauziranja) pojavio se u drugoj polovini prošlog veka, a kulturološki se uklopio u kontekst mladalačke slobode i odlaganja odrastanja. Neki se odlučuju na putovanja zajedno sa vršnjacima koji su doneli istu odluku kao i oni. Oni tih godinu dana provedu širom sveta, uživajući u slobodi. Ipak, kako se troškovi u vezi sa studiranjem, pre svega u Sjedinjenim Državama, povećavaju iz godine u godinu, mnogi mladi ljudi pauziraju godinu, a ponekad i više, da bi radili i mogli sebi da priušte studije koje žele da upišu.

Portal prijemni.rs savetuje: "Obrazac godine pauziranja treba da bude individualizovan jer nije primenjiv za svakog studenta. U dogledno vreme, neophodno je razmisliti o prednostima, kao i o manama, pre donošenja odluke. S obzirom na to da će pauziranje značiti odlaganje roka završetka studija, efikasno je razmotriti aktuelne uslove i validne tendencije. Na osnovu prethodnog, značajan je aspekt balansiranja planova, zajedno sa ciljevima, u vezi sa diplomiranjem i svim što je obuhvaćeno kreiranjem programa vaše buduće radne prakse, koja će uslediti.“

Godina pauze može dobro doći onima koji ne znaju u kom pravcu žele da usmere svoj profesionalni život. Period srednje škole poklapa se sa pubertetom, kada je mnogima poslednja stvar na pameti razmišljanje o budućnosti. Pored toga, mlad mozak nema dovoljno iskustva da sasvim jasno odredi planove za dalji tok života. Posle 12 godina kontinuiranog obrazovanja, mnogi učenici su umorni, što dodatno otežava pravljenje izbora o studiranju.

U Srbiji, "gap year" postaje sve popularniji, većinom zbog finansijske situacije porodica, koje često nemaju dovoljno novca da decu pošalju na studije. U takvim situacijama maturanti se odlučuju da počnu da rade kako bi zaradili dovoljno novca da se izdržavaju tokom studija. Postoje i oni koji gaje avanturistički duh pa godinu pauze koriste da putuju po Evropi. Za mlade uvek postoji pregršt promocija i jeftinih aranžmana, što dodatno olakšava ovu odluku.

Ipak, postoje i oni koji ovu godinu iskoriste da se profesionalno orijentišu, bez pritiska školskih obaveza i spremanja mature. Oni koji su završili srednju stručnu školu češće se odlučuju za rad umesto studiranja, što je i logično, jer se njihovo srednje obrazovanje fokusiralo na jednu usku specijalnost. Gimnazijalci, s druge strane, imaju manje opcija da se dobro zaposle nakon četiri godine opšteg obrazovanja, pa su oni najčešće među brucošima.

Često se govori, mogu potvrditi iz ličnog iskustva, da si sa gimnazijskom diplomom niko i ništa, te da ti je obaveza da završiš i fakultet da bi mogao da nađeš bolji posao. Opšti profil gimnazija često ima odličan uticaj na dalje školovanje jer daje bazu znanja u mnogim poljima, pa je studentima lakše da se uklope na bilo kom fakultetu.

Ponekad, međutim, opšte obrazovanje može pogoršati proces izbora fakulteta jer se učenici nisu odlučili šta im tačno "leži“. Obično se orijentišu na društveni ili prirodni smer, što ih može blago usmeriti, ali i u toj situaciji postoji mnoštvo različitih opcija.

Istraživanje sprovedeno u Americi pokazalo je da se kod nekih učenika pravljenje pauze pre studiranja može pozitivno odraziti na mentalno zdravlje i dalje performanse na studijama. Psihijatar Marša Moris, sa Univerziteta na Floridi, kaže: "Mentalno zdravlje mladih ljudi je od ključnog značaja, a pauziranje godine pre studija može poboljšati osećaj motivacije, svrhe, otpornosti na stres, ali i pooštrene perspektive o daljem toku života. Ukoliko se tinejdžer bori sa depresijom, anksioznošću ili ima poremećaj pažnje (ADHD/ADD), pauziranje pre studija može biti veoma korisno.“

Ona savetuje roditeljima da drže svoje dete na oku, kao i da odbace "obavezne“ procese koje društvo nameće. Pauziranje godine nije sramota ili lenjost, već naprotiv može dovesti do boljih ishoda u kasnijem školovanju. Moris dodaje da dodatna godina posvećena isključivo terapiji, radu i građenju socijalnih veština i prevazilaženju problema sa mentalnim zdravljem može biti posebno korisna u razvijanju opšte otpornosti dalje u životu. Takođe, važan aspekt ovog procesa je i podrška porodice, pre svega roditelja, jer se na taj način mlada osoba oseća sigurnije i dobija bolje rezultate.

S obzirom na benefite koje pruža godina pauziranja nakon srednje škole, postavlja se pitanje - zašto je još uvek kod nas relativno tabu tema. Odgovor dolazi u slojevima, a neki psiholozi kažu da je u pitanju stigma, kao i prethodno ustanovljene norme za mlade ljude, u kojima nema puno mesta za lične potrebe adolescenata. Stigma u vezi sa mentalnim zdravljem posebno je štetna za mlade ljude, za koje mnogi i dalje smatraju da nemaju o čemu toliko da se brinu i oko čega da budu anksiozni.

Ipak, studije širom sveta uporno pokazuju da su mladi ljudi, u akademskom dobu, posebno izloženi oblicima stresa koji ostavljaju velike posledice na njihovo dugoročno mentalno zdravlje. Godinu dana pauziranja sa 18 godina možda deluje dugo, ali se na duže staze razlika među generacijama akademaca gotovo izgubi.

Pored toga, ovi društveni pritisci često guraju učenike da odmah postanu studenti, što dovodi i do kasnijeg menjanja fakulteta i gubljenja godine ili više njih u toj promeni. Iz ličnog iskustva znam kako izgleda stres i preispitivanje sebe kada se nađete na pogrešnom akademskom putu. Osećaj da ne pripadate, da ste pogrešili, ili prosto osećaj da niste dovoljno pametni za studije u polju koje ste greškom izabrali česti su saputnici onih koji promene tok akademskog života.

Baš zbog toga, godinu dana pauze i rada na sebi van akademskih okvira nekima može, u pojediim slučajevima, bolje pripremiti mlade za svet odraslih u koji postepeno ulaze tokom studija. Na kraju, retko ko će pitati da li ste završili fakultet u roku i u svojoj generaciji, važnije će biti šta ste tamo naučili.

Komentari
Dodaj komentar

Povezane vesti

Da li znate koja škola u Srbiji je najstarija i gde se nalazi?
škola kralj PEtar pRvi

Rani počeci

01.09.2021. 06:05

Da li znate koja škola u Srbiji je najstarija i gde se nalazi?

Prvi septembar nikada nije spadao u omiljene datume, posebno među mladima. Raspust je gotovo, obaveze se vraćaju sa odmora, a sa njima i đaci u klupe.
Close
Vremenska prognoza
clear sky
8°C
25.04.2024.
Beograd
Wind
PM2.5
5µg/m3
PM10
6µg/m3
UV
UV indeks
1
AQI indeks
1

Oni su ponos Srbije

Vidi sve

Najnovije

Vidi sve

Iz drugačijeg ugla

Vidi sve