Scena
18.03.2025. 20:10
Scena
10.04.2025. 18:10
Srećko Milovanović
Nikola Vidačković
Zbog čega treba da pamtimo SPOMENKA GOSTIĆA, dečaka HEROJA
Ime Spomenka Gostića ostaće zauvek u kolektivnom pamćenju srpskog naroda jer je ovaj petnaestogodišnji golobradi dečak bio vojnik i najmlađi odlikovani borac Vojske Republike Srpske u Odbrambeno-otadžbinskom ratu. Posmrtno je odlikovan Medaljom zasluga za narod Republike Srpske i Zlatnom medaljom za hrabrost "Miloš Obilić“ Republike Srbije.
Nažalost, Spomenkovi vršnjaci danas sa obe strane Drine bolje poznaju životopise raznoraznih rijaliti junaka nego herojstvo dečaka koji je prerano sazreo i postao simbol herojstva.
Strip-album "Spomenko: Priča o jednom djetinjstvu“ scenariste Nikole Vidačkovića i crtača Predraga Ikonića i Zdravka Kneževića ima za cilj da ime i herojstvo Spomenka Gostića ostane u trajnom amanetu našem narodu. O ovom strip-projektu, Spomenku Gostiću i njegovom delu, u intervjuu za nedeljnik "Ekspres“ govori strip-scenarista Nikola Vidačković.
Kako ste došli na ideju za strip-album "Spomenko“?
"Odavno smo mi o ovome razmišljali (Peđa, Zdravko i ja), ali onako tiho, stidljivo, svako za sebe. Kada je naše poznanstvo preraslo u druženje, a nakon toga i u prijateljstvo, tada se sve nekako poklopilo. Znali smo da ćemo našeg Spomenka ovjekovječiti i u stripu.“
Zašto srpski narod treba da pamti Spomenka Gostića?
"Srpski narod, kao i svaki drugi na ovome svijetu, ima dosta vrlina, ali i mana. Iako se dosta, ono što bi rekao običan čovjek, busamo u grudi svojom bogatom istorijom, vrlo često jedna od tih mana, a po meni pored nesloge najveća prevlada, to je zaborav. A kako da dozvolimo da Spomenka, dječaka koji je sa 14 godina pokazao takvu hrabrost i moralne vrijednosti kakve većina nas odraslih nikada neće, prepustimo zaboravu. Zašto treba da ga pamtimo? Zato što je to naša dužnost. I ne samo njega, nego sve hrabre mlade ljude koji su dali svoje živote kako bismo mi danas postojali.“
Šta ste sve tokom stvaranja ovog albuma saznavali o Spomenku, a da niste ranije znali?
"Iskreno, ne mnogo toga. Kao neko ko mnogo čita, što iz lične ljubavi prema pisanoj riječi, što zbog poslova kojima se bavim, i na kraju ogromnog osjećaja divljenja koji imam prema tome dječaku, većinu stvari o njegovom kratkom životu sam već znao. Dubljim istraživanjem sam saznao pokoju anegdotu koje su mi na kraju i koristile pri pisanju.“
Šta još osim stripa sadrži ovo izdanje posvećeno Spomenku Gostiću?
"Pored albuma koji je u tvrdom povezu na 45 crno-bijelih strana, imamo tekstualne priloge sa kojima imamo ukupno 60 stranica. Na kraju albuma nalazi se pogovor koji je napisao istoričar Georgije Vulić, istraživač viši saradnik u Institutu istorijskih nauka Univerziteta u Istočnom Sarajevu. A tu na samom početku je i neka moja lična poruka Spomenku koja između ostaloga kaže ’Dragi naš, zaslužio si bolje, zaslužio si najbolje, bolje od ovoga nisam znao, praštaj!’“
Zašto ovaj strip niste hteli da date u slobodnu prodaju?
"Iz jednog jedinog razloga, zato što ovaj strip nema cijenu! Kako staviti cifru na život jednog dječaka? Nekako volim da mislim i da on onako skroman i čestit kakav je bio ne bi volio da se na njegovom liku i djelu zarađuje neki novac. Kako on sam tako ni neko drugi. Pare su ionako jedna prljava stvar, izvor većine zla na ovom svijetu, a sve oko njega i u njemu je bilo čisto i neukaljano. Zato smo i odlučili da niko od nas neće tražiti nikakvu naknadu za svoj rad, a sve što ljudi daju uredno ćemo popisati i na kraju u Spomenkovo ime dati u dobrotvorne svrhe. Kažem u njegovo ime jer mi smo samo izvođači umjetničkih radova, on je taj koji je napisao ovu priču prije mnogo godina.“
Kakve su reakcije čitalaca do sada?
"To nam tek predstoji da vidimo. Album je izašao 20. marta jer je tog dana Spomenko Gostić izgubio život. Ono što smo do sada mogli da čujemo na relativno malom uzorku od ljudi koji su imali priliku da vide album su samo pohvale. Nadajmo se da će tako i ostati.“
Zašto se danas na ovim prostorima ne zna dovoljno o Spomenkovom herojstvu?
"Po meni, više je tu faktora. Prvi je sigurno ono o čemu smo već pričali, a to je kolektivni zaborav kao boljka našeg naroda. Ima naravno i dosta do obrazovnog sistema koji, moramo se složiti, nije najbolji. Da jeste, naša djeca bi u školskim klupama učila o svim važnim ličnostima i događajima i niko ne bi bio izostavljen. Umjesto toga mi maltretiramo, da se tako izrazim, djecu činjenicama koje nikome ne trebaju. Koji je najgušće naseljeni grad na svijetu? Koja zemlja ima najveći BDP i koliko kengura ima u Australiji? Smiješno, znam.
Takođe, istorija jednog naroda može biti ispunjena traumatičnim iskustvima, kao što je to slučaj kod nas, koja se onda potiskuju. Ponekad društva ne žele da se suoče sa svojim teškim prošlim događajima jer to može izazvati bolne emocije. A tu je i ovaj način života, koji svi živimo danas, koji obilježavaju globalizacija i modernizacija. S razvojem mnogi narodi su se usmjerili ka budućnosti i napustili proučavanje prošlih događaja. Potraga za napretkom i integracijom u širi globalni sistem uvijek dovodi do zanemarivanja nacionalnih i kulturnih korijena.“
Planirate li neka slična strip-izdanja sa tematikom iz naše novije istorije?
"U ovom trenutku radim na četiri projekta. Jedan su moja razmišljanja o sociološkim i filozofskim aspektima društva smještenim u vrijeme ’Divljeg zapada’, i to bi trebalo uskoro da se nađe u štampi. Druga dva su pokušaji izlaska na strano tržište, a o tome ćemo neki drugi put. I četvrti je ono što ste pitali, to jest strip-album koji će biti u formi kraćih priča od četiri do osam tabli, sve priče će obrađivati teme za koje ja i ostali iz udruženja ’Deveta dimenzija’, smatramo da nisu dovoljno zastupljene u javnosti ili da su generalno manje poznate. Prema trenutnim planovima, album treba da okupi oko 25 crtača iz više zemalja, a za neke od njih mogu reći da će biti veliko iznenađenje jer su sam svjetski vrh ovoga posla. Uglavnom jedno monumentalno izdanje o srpskoj istoriji.“
Kakva je strip-scena u Republici Srpskoj?
"Što se mene tiče, strip-scena ne samo u Republici Srpskoj, nego u čitavom okruženju nije bila bolja još od vremena Jugoslavije. Nikada nismo imali više dobrih, kvalitetnih umjetnika. Moram reći da scenarista nedostaje, u baš velikoj smo manjini, jer skoro da nas možeš pobrojati na prste, ali zato kvalitetnih crtača imamo za ponos. Mi danas imamo umjetnike iz Republike Srpske koji rade za najveće izdavačke kuće na svijetu, to nije bilo ni u ono zlatno doba ’70-ih i ’80-ih godina prošlog vijeka. Ne samo to, nego i teme koje se obrađuju dosta su zrelije, vrijeme se promjenilo, strip danas čitaju većinom odrasli ljudi, scenaristi/pisci su sazreli, a izdavačke kuće prepoznale su trenutak da mogu na tržište plasirati mnogo više od klasičnih tema koje se sastoje od reda pucnjave reda preljepih sporednih ženskih likova sa zanosnim oblinama.“
Preti li veštačka inteligencija i nove tehnologije "devetoj umetnosti“, tj. stripu?
"To je u ovom trenutku dosta teško reći jer, koliko sam ja upoznat, naučnici tvrde da su mogućnosti vještačke inteligencije neograničene tako da ne možemo sa sigurnošću ništa definitivno tvrditi. Ipak, mišljenja sam da i ako to toliko uznapreduje da dođe u stadijum gdje se čitav strip, knjiga ili film mogu uraditi uz svega nekoliko instrukcija, mislim da će se samo još više cjeniti umjetnost koju je stvorio čovjek. Nešto kao što danas masno plaćamo one stare zanate i ručno rađene proizvode.“
Scena
09.04.2025. 19:20
"Pisanje je BOŽANSKA VEZA između pisca i univerzuma"
Scena
19.03.2025. 16:43
Jedna od NAJPOPULARNIJIH KNJIGA ZA DECU u Srbiji napokon i NA VELIKOM PLATNU
Komentari
