Život
18.08.2022. 15:40
Dragan Vesić

Kolumna

Da li radikalni feminizam "amputira" ženstvenost?

Žene
Izvor: Shutterstock

Žene su, u današnjoj epohi digitalnog matrijarhata, civilizacijska enigma: mistične i nedokučive za muški mozak pa mu treba doktorat da ih shvati (Frojd, po sopstvenom priznanju, to nije uspeo za 30 godina izučavanja ženske psihe, ali zato moroni sa FB jesu: doktorirali su žensku dušu i mozak pa im se uvlače i obasipaju ih lažnim komplimentima što egu "jakih žena“ prija).

Muškarcima je, u toj istoj epohi, svojstveno da su sirovi, primitivni i, po difoltu, psihopate. To kazuju feministička istraživanja, mada se ne kaže koja ni ko ih je sproveo. Mali procenat psihopata je, po tim fantomskim istraživanjima, među ženama: radi ravnoteže u svemiru, i to su dva dominantna stereotipa. Stvari su postavljene manihejski što je svojstveno idiotima oba pola: nisu svi muškarci sirovine ni papučari – ima i gospode; ni sve žene "jake"“ i glupe – ima i dama: čisto da se ne pitamo gde nesta ženstvenost.

Žene jesu u tradicionalnim kulturama bile diskriminisane, ali neofeminizam danas nije borba za prava žena nego za njihovu dominaciju. On amputira ženstvenost: priče o "jakim ženama“ su glupi pandan alfa mužjacima. "Jakim ženama“ ne treba muškarac sa stavom – jer i one nemaju stav – nego šonja koji im ispunjava sve hirove da bi one vodile glavnu reč. Suština je u razumevanju i ravnopravnosti, a ne u dominaciji. Po zakonu akcije i reakcije jedna krajnost rađa drugu: maskulinizam, na primer, kao odgovor, a to nikome, ko ima mozga, ne treba.

Ali, današnje feministkinje nije briga za to – one misle da je matrijarhat, koji više nije hipotetički koncept jer je san o vladavini žena svetom danas stvarnost, kraj istorije. Ali, greše jer povesni događaji nisu metafizički nego dijalektički koncept – Panta rei (Heraklit). Istorija se ne ponavlja osim metaforično: dakle kao farsa.

Enciklopedija "Britanika“ veoma precizno definiše feminizam kao verovanje u socijalnu, ekonomsku i političku jednakost polova. Veoma lepa definicija (rodna ravnopravnost, tačnije njena devijantna interpretacija došla je posle razvojem feminizma, ali o tome posle).

Prvi talas feminizma, kao pokreta, obeležio je 19. vek i početak 20, a akcenat je bio stavljen na pravo glasa i veća politička prava žena i taj izvorni feminizam bio je opravdan kao i drugi talas koji je počeo šezdesetih i trajao do osamdesetih godina prošlog veka: žene su se zalagale za socijalnu jednakost, kao primarni cilj, i suzbijanje diskriminacije, što je takođe legitimno.

Dižu glas protiv seksizma (danas vrsta mobinga tj. seksualnog ucenjivanja i uznemiravanja žena), ali već tada žene dižu glas i protiv porodice jer, kao njen stub, gube sopstveni identitet zaboga koji im je važniji od porodičnog i već tada počinje sunovrat i besmisao feminizma: porodica više nije svetinja nego relikt tradicije koji sputava ženu, odnosno njen identitet – to je već opasna naznaka, koja nema veze s "pravičnim feminizmom“ nego s transrodnim, da svetinju porodice, koja nije samo feministička, treba razbiti (za to se decenijama kasnije pobrinula Istanbulska konvencija).

Porodica, brak, sve su to okovi za "jake žene“ ili ekstremne feministkinje, kako vam draže. Ovakve radikalne stavove – gde se u svemu vidi seksizam i muška patrijarhalna dominacija – ne podržavaju ni feministkinje prvog talasa, a pojavom trećeg talasa, osamdesetih, koji pod raznim ekstremnim varijetetima još traje, stvari izmiču kontroli: (neo)liberalni feminizam prestaje da bude borba za ravnopravnost polova i postaje borba za dominaciju žena, koju dobijaju – ovo je epoha neoliberalnog matrijarhata u kojoj "jake žene“ vode glavnu reč, a muškarci su niža vrsta.

To podseća na resantiman, na osvetu patrijarhatu, ali osveta je takođe relikt, i to opasan, jer se osvetom, koja je moralno neodrživa, ne postiže ništa, ali se uništava sve i njoj se ne nazire kraj. Treći talas redefiniše rodne razlike: tačnije, one za neke nove feministkinje nisu biološka činjenica nego "subjektivan osećaj“. Drugim rečima, žena, ako se tako izjasni, jeste muškarac, a muškarac žena ili nešto treće. Briše se razlika i svet postaje globalno transseksualan.

Ide se predaleko i aberaciji se ne nazire kraj – a nekad se mislilo da je to nenormalno i nemoguće – da ženi nije potreban muškarac pa se nameće zaključak da on možda može da rađa, ali ga mrzi, kao što će žena, u budućnosti, moći da oplodi ženu pa je muškarac nepotreban: mora da bog ovo nije imao u vidu kad je stvarao svet, inače bi, umesto Adama i Eve, stvorio Evu i Evu.

Današnje feministkinje se, pored pomenutog prava na život žena bez muškarca, zalažu za prava LGBT osoba iako ih već imaju, lezbijsko materinstvo – definitivno misle da žene ne samo da mogu da rađaju, nego i da prave decu u bliskoj budućnosti.

Besplatna kontracepcija za žene se podrazumeva, da ne bi žena zatrudnela prilikom koitusa sa ženom, kao i pravo na abortus, mada nije jasno otkud abortus kad se uzimaju kontraceptivne pilule? Najoštrije se osuđuje silovanje u heteroseksualnom braku dok ne izumre, kao i nasilje u porodici dok se ne istrebe muškarci ili se prilagode tj. promene pol.

Do tada će se primenjivati distopijski zakon o sprečavanju nasilja u porodici za krivično delo koje nije učinjeno, ali se pretpostavlja da ga potencijalni učinilac može učiniti u bliskoj budućnosti (kao u filmu "Suvišni izveštaj“) zato što potencijalna žrtva, "jaka žena“, oseća strah – koji je emocija, a ne pravni dokaz, ali nije bitno.

Sad, mali broj pravnika koji se drznuo da ukaže na svu apsurdnost ovakvog zakona doduše nije spaljen na lomači, ali je medijski linčovan jer "opravdava nasilje“ u porodici. Današnje feministkinje zaboravljaju da stalno ponavljana tvrdnja da neko "opravdava nasilje“, samo zato što kritikuje distopiju, podleže zakonu o sprečavanju nasilja kao "psihičko zlostavljanje“. Zna se šta sledi – hitne mere itd. jer zakon važi i za žene.

Na kraju, pošto sve teče, šta će zameniti matrijarhat? Pa patrijarhat, logično.

Osim ako ne iskombinuju ova dva koncepta.

Komentari
Dodaj komentar

Povezane vesti

Žene u pravosuđu: Zakon u nežnim rukama
Žena sudija 3.9.2021.

Srbija u svetskom vrhu

06.09.2021. 07:05

Žene u pravosuđu: Zakon u nežnim rukama

Prema procentu žena zaposlenih u pravosuđu, Srbija se, na osnovu dostupnih podataka iz velikog broja zemalja, nalazi u samom svetskom vrhu.
Close
Vremenska prognoza
clear sky
14°C
25.04.2024.
Beograd
Wind
PM2.5
5µg/m3
PM10
6µg/m3
UV
UV indeks
1
AQI indeks
1

Oni su ponos Srbije

Vidi sve

Najnovije

Vidi sve

Iz drugačijeg ugla

Vidi sve